Prezentacija je organizirana u okviru projekta "Ka efikasnim mehanizmima javnih nabavki u državama (potencijalnim) kandidatima za članstvo u EU" koji je usmjeren na jačanje pritiska organizacija civilnog društva prema vlastima država zapadnog Balkana, a radi uspostavljanja efikasnijeg sistema javnih nabavki i veće odgovornosti u trošenju javnih sredstava.
Na prezentaciji su predstavljeni rezultati komparativnog istraživanja: pravnog i institucionalnog okvira javnih nabavki, efektivnosti postojećih sistema, rizika za pojavu korupcije i preporuke za unapređenje sistema javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji, te studija slučaja javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji.
Prilikom prezentacije rezultata ovog istraživanja istaknuto je da su u protekle dvije godine koliko traje implementacija ovog projekta uočeni brojni problemi u ovoj oblasti od planiranja javnih nabavki do izbora ponuđača te je izražena nada da bi oblast javnih nabavki trebala biti zaokružena u naredne dvije godine koliko će još projekata trajati.
Iz Fonda otvoreno društvo Bosne i Hercegovine Mervan Miraščija kazao je danas novinarima u Sarajevu da je njegova organizacija pratila 14 tendera od 40.000 tendera koji se u BiH provodi godišnje te je utvrđeno da ne postoje jasni planovi za provođenje javnim nabavkama, javne nabavke nisu usklađene s budžetima tih institucija, a specifikacije pogoduju različitim ponuđačima.
"U svim zemljama regiona slijepo se ide na inkorporiranje pravnih propisa EU u domaće zakonodavstvo, a pri tome se manje fokusira na rješenje konkretnih problema s kojima se susreću i ugovorni organi i ponuđači. BiH je imala zakon o javnim nabavkama koji je važio deset godina, što je deset godina prakse da ustanovimo manjkavosti, ali one nisu ispravljene novim zakonom", stava je Miraščija.
Podsjetio je da su dva tendera pala u 2012. i 2013. godini koji su se odnosili na nabavku opreme za zaštitu i spašavanje jer je tražena garancija na opremu u trajanju od pet godina što ne nudi niti jedan proizvođač u BiH.
Potom su BiH zadesile poplave u 2014. godini kada je apelirano na građane da doniraju čamce, deke, čizme i drugu opremu za stanovništvo ugroženo poplavama što se, smatra Miraščija, nije smjelo dogoditi.
"Utvrđen je još jedan kuriozitet u javnim nabavkama. Naime u BiH ugovorni organi preferiraju Volkswagen Passat kao službena vozila, u Srbiji Toyotu Lexus, a u Crnoj Gori Audi A8", kazao je Miraščija.
Jasna Filipović iz Fondacije otvoreno društvo Srbija iznijela je podatak da u zemljama regije o jednom tenderu bude prijavljeno samo 2,5 ponuđača, proces javnih nabavki nije transparentan, iako bi građani trebali znati kako se troši budžetski novac, a nema dovoljno ni konkurencije te je dodala da je važno da svaka zemlja osigura da zakoni o javnim nabavkama počnu dokraja implementirati.
Predsjedavajući Komisije za razmatranje žalbi BiH Ostoja Kremenović ocijenio je da iako je BiH donijela novi zakon o javnim nabavkama on se neće primjenjivati do početka 2015. godine u smislu žalbenih postupaka te je dodao da je primjetan značajan pad žalbi koje se podnose na oblast javnih nabavki.
Naime, istaknuo je da su tokom 10 mjeseci 2013. godine primljene 1.874 žalbe, a u istom periodu ove godine 964 žalbe, a to se pripisuje uvođenju naknade za pokretanje žalbenih postupaka te se očekuje da će se trend pada podnošenja žalbi nastaviti.
Iz Udruženja građana Tender za borbu protiv korupcije u javnim nabavkama Rajko Kecman je kazao da je istraživanje ove organizacije pokazalo da se samo oko 25 posto javnih nabavki javno oglašava, a u tajnim poslovima nema pravne zaštite.
"Čak četiri milijarde KM godišnjih sredstava realizira se u javnim nabavkama. Mi smo najnetransparentniji u toj oblasti i na nivou smo centralnoafričkih zemalja. Broj žalbi je pao, ali su otvorena nova dva ureda za razmatranje žalbi što je nepotrebno", zaključio je.
Prezentacija je dio projekta "Ka efikasnim mehanizmima javnih nabavki u državama (potencijalnim) kandidatima za članstvo u EU“ koji provode Fondacija za otvoreno društvo Srbija, Centar za razvoj neprofitnog sektora Srbija, Centar za građanske komunikacije Makedonija, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora Crna Gora, Fondacija za otvoreno društvo Slovačka i Fond otvoreno društvo Bosna i Hercegovina, uz finansijsku podršku Evropske unije, saopćeno je iz Fonda otvoreno društvo BiH.
Prezentaciji su prisustvovali predstavnici organizacija civilnog društva, državnih institucija i poslovnog sektora iz regiona zapadnog Balkana i predstavnici institucija Evropske unije.
Pojedine novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM se povlače iz opticaja, evo do kada ih možete zamijeniti
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
