Tako je brisana odredba člana 13. Zakona kojom se, po ocjeni Evropske komisije, narušava dosljedna primjena principa slobodne trgovine iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i insistira na otklanjanju protekcionističkih mjera u oblasti trgovine.
"Ovim zakonom uklonjen je jedan od uslova za ulazak BiH u WTO. Sada nam ostaju bilateralni pregovori s Brazilom, Rusijom i Ukrajinom", kazao je Šarović.
Okončanje procesa pregovora najprije je moguće s Brazilom s kojim se, ističe, razgovora u vezi s carinskim stopama, odnosno osam tarifnih linija za pileće meso, ali i nekoliko drugih tarifnih linija.
"Logično je da je Brazil zainteresovan za ove proizvode i što povoljniju carinsku poziciju na tržištu BiH, ali se u pregovorima bh. strana mora pridržavati zajednički usaglašene carinske politike s Evropskom unijom", kaže Šarović.
U toku bilateralnih pregovora, pri kojima se razmatraju zahtjevi Brazila, Ukrajine i Rusije, on se nada da će se s "jednom ili dvije zemlje u toku ove godine završiti pregovori".
Zahtjevi Ukrajine po mišljenju bosanskohercegovačkog pregovaračkog tima su veoma široki i prevazilaze interese njihove privrede, posebno ima li se u vidu veoma skromna trgovinska razmjena s BiH.
"Ruska strana se veoma kasno uključila u pregovore tako što su našoj strani uputili tzv. 'inicijalne zahtjeve Ruske Federacije'. I zahtjev Rusije po našoj ocjeni je preširok i daleko je iznad mogućnosti tradicionalne trgovine dvije strane, pored ostalog njihov zahtjev se odnosi i na reduciranje svih carinskih stopa na 0 posto što nije realno", zaključio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Svjetska trgovinska organizacija vodi računa o tome da države nastave s ukidanjem trgovinskih zapreka prilikom trgovinskih pregovora i time jamči kontinuirano promicanje slobodne trgovine.
S obzirom na to da države u razvoju čine dvije trećine članica WTO-a, ta organizacija tranzicijskim i najnerazvijenijim državama pruža mogućnost da trgovinom ojačaju svoj razvoj.
