{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Prof. Kešetović: Stečajnom upravniku Dite mora se pružiti pomoć

16.6.2015. u 19:37
763
128
Prof. Kešetović: Stečajnom upravniku Dite mora se pružiti pomoć
763
Prof. Kešetović: Stečajnom upravniku Dite mora se pružiti pomoć
Najveći bosanskohercegovački trgovački lanac Bingo sutra će preuzeti prve količine proizvoda Fabrike deterdženata Dita, koji će poslije višegodišnje pauze ponovo biti na tržištu. Epilog je to otvaranja stečajnog postupka i težnje radnika da se pokrene proizvodnja.
Ipak, put Dite ka respektabilnom preduzeću kakvo je nekada bilo je dug i trnovit. Najprije odluku o daljoj sudbini preduzeća mora dati Skupština povjerilaca 30. juna, a potom i svi drugi relevantni faktori koji se trebaju izjasniti da li nekadašnji gigant treba nastaviti proizvodnju.

Javnost, vodeći trgovački lanci, samostalni umjetnici, medijske kuće i mnogi drugi pružaju nesebičnu podršku Diti u procesu pokretanja proizvodnje. Međutim, ponavljamo, sudbina preduzeća sa višemilionskim dugom je potpuno neizvjesna, a to potvrđuju i riječi prof. dr. Izudina Kešetovića sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

"Dita je u postupku stečaja koji podrazumijeva namirivanje dužnika prema prioritetima. U postupku stečaja mogu se pokrenuti različiti modaliteti restruktuiranja privrednog subjekta. Prioritet bi bio postupak ozdravljenja pojedinih proizvodnih cjelina. Za takvu aktivnost je nužan dobar krizni menadžement koji će sprovesti programirane aktivnosti. U cijelom postupku veoma važna je uloga nosioca vlasti koji mogu kreirati mjere i instrumente koje bi pospješile ovaj proces", kaže prof.dr. Izudin Kešetović za portal Klix.ba.

Profesor Kešetović izuzetno dobro poznaje prilike prije 1992. godine i neposredno nakon 1995. godine u preduzećima kao što su Dita, Polihem, HAK 1 i 2 i Livnica. Pomenuta preduzeća, navodi on, bila su oslonjena na jaku internu stručnu bazu i naučno-istraživačku bazu u institutima.

"Postupak ozdravljenja, u ovom slučaju Dite, je neizvjestan jer privredni subjekti posluju na tržišnim uslovima. Ključno je posjedovanje stručnog znanja i vještina. Najveći broj preduzeća koja su duži period u krizi ostao je bez stručnjaka različitih profila. Moja preporuka je da se stečajnim upravnicima pruži pomoć. U suštini stečajni upravnik je više okrenut prema sudu jer sprovodi procesni zakon o postupku stečaja. Za ozbiljniji posao restrukturiranja trebaju dobri programi i stručne ekipe koje bi to sprovele. U našim uslovima najveći deficit je stručnog znanja koje je izgubljeno u prethodnih 20 godina. Postoji veliki broj formalnog znanja u velikoj produkciji visokoškolskih zanimanja i sa najvišim akademskim zvanjima bez realnog utemeljenja u praksi. Ono što je kvalitetno preuzeo je privatni sektor, a najveći dio formalnog znanja se nalazi u javnom sektoru gdje vlada princip 'uhljebljenja'", navodi Kešetović.

Kvalitet vlasti na svim nivoima, navodi profesor Kešetović, devastiran je jer je on nastao kao produkt izbornog inžinjeringa.

"Objektivno gledajući, aktuelna vlast više odmaže nego što pomaže realni sektor. U najgorem slučaju zbunjuje one koji bi i sami mogli nešto uraditi. Primjer toga je kvazi ekspertna Vlada TK-a. Od takve vlasti postoji gora, a to je ova aktuelna koja je proizišla iz policijsko-sigurnosnih struktura TK-a i gdje je glavni problem obračuna sa kriminalom i korupcijom u vlastitim redovima po diktatu političkih mentora", dodao je.

U takvom miljeu, navodi profesor Kešetović, radnici su davno shvatili da su pokradeni. Problem je i taj, navodi on, što su i radnici birali takvu vlast.

“Radnički zahtjevi su više socijalne nego ekonomske naravi. Radnici bi se zadovoljili uvezivanjem staža i penzionisanjem. U krajnjem slučaju i to je pravedno imajući u vidu koliko se javni novac troši za ogroman administrativni aparat koji nema nikakve svrhe. Šansa je u novoj radnoj snazi, ali koja traži rješenje na tržištima susjednih zemalja prije svega Hrvatske i Slovenije, a zatim Austrije, Njemačke, Italije… Bosni i Hercegovini predstoji nedostatak radne snage koji se već osjeća. Dugoročno gledajući ne vidim neke pomake u ekonomskom oporavku, jer ne postoje za tako nešto veoma bitno: kapital i znanje. Nivo znanja je sve manji. Kapital u principu bježi ili ne dolazi. Političke- ekonomske – sigurnosne prilike pokazuju da će se ovaj prostor učiniti nestabilnim sve do nekih novih prilika koje je teško predvidjeti", zaključuje prof. dr .Izudin Kešetović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: