{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Pozitivna priča: Oni ne čekaju pomoć države, već naporno rade i zarađuju za život

7.6.2013. u 08:03
1
33
Pozitivna priča: Oni ne čekaju pomoć države, već naporno rade i zarađuju za život
1
U našoj zemlji sve je više ljudi koji se zbog teške ekonomske situacije i nemogućnosti zaposlenja okreću vlastitoj proizvodnji. Među njima ima vrlo pozitivnih primjera, odnosno ljudi koji danas proizvode tone zdrave hrane i na taj način samostalno prehranjuju i izdržavaju svoje porodice.
U organizaciji Evropskog fonda za jugoistočnu Evropu upriličena je posjeta novinara iz regije i Armenije porodicama koje su u našoj zemlji pokrenule biznis uz pomoć mikrokreditne fondacije EKI, u čijem je portfoliju i novac ovoga fonda. Ovi ljudi su sretni da ih EKI kreditira uprkos visokoj kamati koja iznosi i do 20, pa i 23 posto, ovisno o namjeni. Za njih je to jedina mogućnost da dobiju novac prijeko potreban za svoj obrt, jer kredite ne mogu dobiti od banaka, koje od njih traže više garancija i uvjeta pri izdavanju kredita. Novac mogu vraćati zahvaljujući tome što su svoj posao postavili na stabilne noge i proizvode velike količine hrane.

Novinari su tako najprije posjetili porodicu Grbović u Lukavici, u Istočnom Sarajevu. Danka Grbović je klijentica EKI-ja, a prije više od deset godina, tačnije 2002. godine, zajedno sa suprugom počela se baviti uzgojem gljiva. Već na samom početku su uzeli kredit EKI-ja i počeli proizvodnju, a i danas im ova mikrokreditna organizacija puno znači, jer od nje pozajmljuju novac za svoj biznis. Dankin suprug ističe kako godišnje proizvedu blizu 120 tona šampinjona, ali su i troškovi veliki i mjesečno iznose 30.000 KM, te sve valja pokriti. Problema sa plasmanom svojih proizvoda, ali ni naplatom, nemaju.

Solarno plaćanje



"Kod nas je na snazi 'solarno plaćanje', prema paroli 'Pare na sunce'. Drukčije ne bismo mogli raditi, a ni vraćati kredite. Sa velikim tržnim centrima ne sarađujemo, jer kasne sa isplatom, ali uspijevamo naći kupce, restorane i trgovine, za svoje proizvode", kazao je novinarima Dankin suprug. On ustaje u 3:30 sati, kako bi na vrijeme dostavio gljive za njihove kupce.

U posao su uključena i djeca supružnika Grbović, a ponekad angažuju i dvoje-troje radnika, kako bi uspjeli ubrati veliku količinu gljiva.

Uzgajanje gljiva ove porodice do danas se proširilo na 12 komora u blizini njihove kuće. U komorama u kojima na policama uzgajaju gljive strogo je kontrolisana temperatura. Uzgajanjem gljiva u različitim ciklusima u mogućnosti su u svako doba osigurati isporuku za svojih 25 redovnih klijenata, kao i mnogim drugim, osiguravajući tako stalne prihode. Danka je do sada od EKI-ja uzela 76.500 KM kredita, a njen muž je dosad pozajmio 28.000 KM od iste organizacije. Posla, kažu, ima napretek, a od zarade, koja ipak nije prevelika kada se podmire svi troškovi, uspijevaju solidno živjeti.

Novinari su se potom zaputili ka Varešu, odnosno ka imanju povratničke porodice Franjić, gdje su u njihovom objektu u živopisnom i prelijepom seoskom ambijentu mjesta Zaruđe, iznad Vareša, imali priliku uživati u ručku napravljenom isključivo od organske hrane koju proizvodi ova porodica.

Ukusni sirevi, tjestenina, sokovi...



Franjići su prvi novac od EKI-ja pozajmili još 1996. godine, a od 2003. su njihovi redovni klijenti. Između ostalog, biznis su počeli sa 600 koka nosilja, a danas njihova farma ima njih 3.000. To je, međutim, samo dio biznisa ovih vrijednih ljudi, koji uz povrće proizvode i vrlo ukusne sireve, domaću tjesteninu, sokove... A, zadovoljna lica njihovih gostiju su bila najbolji dokaz kvaliteta njihovih proizvoda. Posebno oduševljenje donijela je vrlo ukusna tjestenina, kao i prirodni sok od koprive. Također, valja napomenuti da su Franjići upriličili i poseban meni za vegetarijance.

"Punih stomaka" grupa se potom zaputila "na desert", odnosno na imanje pčelara Adisa Bašića u Varešu. Porodica Bašić proizvodi med i pčelinje proizvode još od 1945. godine, kada se tim poslom počeo baviti Adisov djed. Tradiciju je, kroz dodatnu djelatnost, nastavio Adisov otac, koji i danas u poslu pomaže Adisu, kojem je to glavni izvor prihoda. U okviru firme "Pčelarstvo Bašić" Adis zajedno sa svojim ocem i prijateljem proizvodi med iz više od 270 košnica raspoređenih na tri različite lokacije. Osim meda, oni proizvode i druge pčelarske proizvode, kao što su pčelinji vosak, matična mliječ, propolis, polen, rojevi sa mladim maticama i drvene košnice. Adis se pčelarstvom počeo baviti nakon rata, kada je preuzeo 30 košnica. Danas proizvodi 4-5 tona meda godišnje.

Ne spominju ni državu ni političare



Za kvalitet svojih proizvoda Bašići su dobili brojne nagrade: zlatnu medalju na međunarodnom sajmu u Sarajevu za 2009., 2010., 2011. i 2012. godinu; zlatnu medalju na međunarodnom sajmu u Zenici 2008. godine za najbolji med i štand te certifikat za organski proizvod iz 2012. godine. Adis Bašić je prvi put uzeo kredit od EKI-ja 2008. godine, a do danas je iskoristio blizu 38.500 KM kreditnih sredstava ove fondacije. Međutim, on ne namjerava ostati na tome. U planu mu je formiranje i četvrte grupe košnica, kako bi povećao svoju proizvodnju, te uposlio još jednog ili dvojicu svojih prijatelja. Svjestan je da veća proizvodnja donosi i veću zaradu, a rada, koji je potreban za to, se ne plaši. I, poput porodice Grbović u Lukavici, ni Adis nema problema sa plasmanom svojih proizvoda. Kupaca ima dovoljno, čak i za veće količine proizvoda, zbog čega Adis i planira proširiti posao.

Zanimljivo je da tokom cjelodnevnog izleta niko od ovih ljudi, a ni njihovih gostiju, nije ni riječju spomenuo poznate i u našem društvu već uvriježene fraze poput nedostatka podrške države ili nerada političara. Ovi ljudi za takve priče nemaju vremena, niti ih one pretjerano zanimaju. Odavno su shvatili da živjeti mogu isključivo od svoga rada, a da bi opstali, vratili kredite i osigurali egzistenciju za svoje porodice, to im je jedini put.

U EKI-ju ističu kako je njihov fokus bio i ostat će na pomoći i kreditiranju malih biznisa u ruralnim područjima, kao i na pomoći povratnicima u svoja mjesta, bilo kroz obnovu kuća, ili kroz vlastito pokretanje biznisa, kako bi i opstali na svome ognjištu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: