{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Potraga za naftom u Glamočkom polju

A
28.8.2014. u 11:54
96
30
Potraga za naftom u Glamočkom polju
96
Stanovnici Glamočkog polja u zapadnoj Hercegovini vjeruju da će baš oni imati sreće da na dijelu Dinarida koji prolaze kroz njihovo područje prilikom istraživanja koja bi trebala početi naredne godine, pronađu naftu.  
Nadaju se da će prvi bareli bosanskohercegovačke nafte poteći upravo iz Glamočkog polja.

Razlog za takva očekivanja daje ima podatak da su inicijalna istraživanja koja su se vršila na podričju Glamoča prije više od četiri decenije na dubini od 4.000 metara, te seizmički talasi, ukazali na moguće postojanje naftne mrlje. 

Ohrabruje ih da su za naftna istraživanja podjednako zainteresirani i Amerikanci i Rusi, koji su dolazili na lokalitet Glamoča kako bi se na licu mjesta uvjerili u postojanje nafte u Glamočkom polju. 

Izvještaj o isplativosti krajem godine



Geolozi kompanije Shell sa predstavnicima Federalnog zavoda za geologiju boravili su prošle godine na terenu, na lokalitetu Hercegovine, u Drežnici, odakle su iz kanjona lokalne rijeke uzeli geološke profile za laboratorijska ispitivanja. Nakon provedenih laboratorijskih ispitivanja krajem ove godine bit će prezentiran izvještaj postoji li ekonomska opravdanost za vršenje istraživanja nafte.

Na osnovu toga će se odrediti da naredne godine počnu istraživanja nafte u bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine.

Iz Federalnog zavoda za geologiju navode kako će se radovi na istraživanju nalazišta nafte u Federaciji BiH, osim Drežnice, vršiti i na drugim prostorima: na ukupnoj površini od 11.000 kilometara kvadratnih. 

Naime, planirano je da se istraživanja o nalazištima nafte provode na području Dinarida u Federaciji BiH, počev od Bihaća, preko Glamoča, Livna, Mostara, do Stoca i Neuma, odnosno na prostoru između granica sa Republikom Hrvatskom. Procjenjuje se da na prostoru Dinarida gdje bi se trebala vršiti istraživanja postoje nalazišta veća od milijardu barela nafte.

Inače, na području Dinarida će se vršiti bušotine do osam kilometara dubine, jedana takva košta 75 miliona dolara.

Da bi se moglo verificirati nalazište nafte potrebno je da se uradi najmanje pet takvih bušotina što znači da je za takav poduhvat nužno uložiti najmanje 300 do 400 miliona dolara početnih sredstava, koje Federacija BiH nema niti bi mogla osigurati samostalno.  

Glamoč je bušotinama zastrt



Načelnik Opštine Glamoč Radovan Marković, u razgovoru za Anadolu Agency (AA), potvrdio je kako je na području te lokalne zajednice u par navrata bilo istraživanja nafte. 

"Ono što se ja sjećam još kao mali, da se pričalo o istraživanjima neke američke kompanije, poslije smo saznali da je to finansirao Shell i da su rađena istraživanja od 1963. do 1968. godine. Govori se da su nađeni određeni tragovi gasova koji ukazuju na potencijalna nalazišta nafte ili kako su to ovdje neki govorili, da ima nafte, ali da još nije sazrela", naglasio je Marković. 

On je istakao kako je zvaničnih inicijativa za naftnim istraživanjima bilo i u vrijeme dok se na poziciji ministra privrede u Vladi Kantona 10 (Livanjskog kantona) nalazio Vlatko Zrilić, u mandatnom periodu 2007. do 2011. godine. 

"Kao ministar privrede Zrilić je dosta radio na toj priči. Dovodio je ljude iz Naftne industrije Srbije (NIS) koji su radili zajedno sa predstavnicima Zarubežnjefta i drugih ruskih kompanija koje su bile zainteresirane za ta istraživanja. Poslije se podjelom kompanija između Federacije BiH i RS odustalo, jer ista kompanija nije nadležna za istraživanja u RS-u i u FBiH. Tako je to pitanje otišlo u drugom smjeru", naglasio je Marković. 

Načelnik Opštine Glamoč naveo je i kako su informacije koje su pristizale iz Rudarsko-geološkog instituta RS-a ukazale da na tom lokalitetu ima tragova o postojanju nafte.

Šta krije naftna mrlja na velikoj dubini



"Govori se o nekoj naftnoj mrlji ili fleki koja se proteže na području od Glamoča do Nevesinja, na velikoj dubini. Postavlja se dilema o isplativosti i neisplativosti. To je onda slično kao razmišljanje o dobitku na lotu: neki se nadaju bit će nafte, a neki pričaju da će se ona bušiti ukoso pa da će i ta korist kao i sve od prirodnih bogatstava otići prema drugim lokalitetima, prema drugim lokalnim zajednicama", naglasio je Marković. 

Prvi čovjek Glamoča navodi da na području opštine postoji nekoliko bušotina koje su tragovi tadašnjih bušenja i koja je po priči žitelja "neko zabetonirao".

"Bušotine nisu zatrpane, već su prekrivene betonskim pločama. Na nekim dijelovima čak su ostavljene i cijevi za neko naknadno istraživanje i ispitivanje", istakao je Marković. 

Njegovo lično mišljenje, bazirano, kako je naveo, na dosadašnjim iskustvima na mjestu na kojem se nalazi - načelnika od 2008. godine, ukazuje da "u ovako uređenoj državi kao što je BiH, lokalna zajednica slabo da bi imala koristi i kada bi nafta bila pronađena u Glamoču". 

Stanovnik naselja Kamen smješetnog oko pet kilometara prije samog centra Glamoča uz magistralni put koji vodi prema Livnu, Roko Banjac odveo nas je na lokalitet Trešnje, gdje betonske ploče koje još uvijek stoje i dvije velike rupe od bušotina, svjedoče o inicijalnim naftnim istraživanjima na tom lokalitetu u proteklom periodu. Banjac se sjeća tog perioda, kako kaže, kao da je jučer bilo. 

Tajna betonskih ploča i rupa uz njih



"Naftna istraživanja su rađena od 1963. do 1968. godine. Ovdje su bili postavljeni tornjevi i kranovi koji su vršili istraživanja nafte. I proteklih godina su dolazili mnogi da se interesiraju za bušotine: bili su tu iz INA (Industrije nafte), iz Šibenika, i još iz nekih kompanija. Razgledali su. Zanima ih šta se krije ispod betonskih ploča i u rupama pored", priča Banjac. 

Od tada je, naglašava, dio prostora gdje su vršena naftna istraživanja prozvan Toranj. Iako gotovo uz sami put, lokalitet gdje se nalazi bušotina na kojoj su vršena inicijalna naftna istraživanja, zarastao je u korov i šiblje. 

Ukoliko najnovija istraživanja pokažu da na tom prostoru ima nafte, Banjac je uvjeren kako bi moralo doći do djelimičnog preseljenja stanovništva, izuzimanja zemljišta, a vjerovatno i pomjeranja magistralnog puta zbog naftnih bušotina. No, uvjeren je da bi nafta donijela boljitak.

"Kako ne bi: došlo bi do zapošljavanja domaće radne snage koja sada nema posla. Odmah bi se bolje živjelo", zaključio je Banjac. 

Istraživanje nafte je u Federaciji BiH dugoročan projekat i u drugom krugu raspisat će se dodjela koncesije za aktivnosti na području Tuzlanskog i Posavskog kantona gdje se procjenjuje da se nalazi između 200 i 300 miliona barela nafte, a u planu su i iste aktivnosti u području Sarajevsko-zeničke kotline. 

Bjesomučno uništavanje "površinske nafte" - šume



Dok se čeka na "crno zlato" u Glamočkom polju, načelnik Opštine Glamoč Radovan Marković veli: "Mi imamo svoju naftu, a ona koja se vidi golim očima, a to je šuma - 55.000 hektara". 

"No, od nje Glamoč nema gotovo nikakve koristi. Šumom se upravlja izvan ove opštine, zapošljavanje u oblasti šumarstva se vrši izvan ove opštine i ono što je opština uspjela da se izbori to je da se dobija naknada za posjećenu drvnu masu od osam posto od cijene kubika", naglasio je Marković.

Priznaje da se teško bore da zaštite "svoje zlato na površini - šumu".

"Teško se boriti. Lokalne zajednice nemaju nikakvih nadležnosti po pitanju šuma: radna snaga na rampama i u šumarstvu izvan su ove lokalne zajednice. Time padaju u vodu sve teorije, što su nas učili u neka bolja vremena, a jeste da je u šumarstvu najpoželjnije angažovati domaću radnu snagu koja je zainteresovana za očuvanje svoga okoliša i bogatstava i koja se domaćinski odnosi prema tim bogatstvima. U ovom slučaju to su ljudi sa strane koje puno ne interesuje šta se dešava sa glamočkom šumom. Ona je na udaru raznih eksplatatora iz Kiseljaka, Visokog... Na rampama se angažiraju momci iz Livna, iz Tomislav-Grada", istiće načelnik Marković koji je inače inženjer šumarstva i bivši dugogodišnji šumarski inpektor. 

U opštini Glamoč ne mogu da se pomire sa činjenicom da šumsko blago, njihova "nafta na površini, nestaje, često i u nelegalnoj sječi".

"Ima nelegalne sječe. U mnogo većoj mjeri bilo je prije. U zadnje vrijeme je to nešto suzbijeno. Međutim, egzaktnih podataka o tome nemamo, jer u lokalnoj nadležnosti niti je policija niti je inspekcija, niti je upravljanje šumama. Mi smo tu u poziciji da nekada ako se uputimo prošetati šumom nalazimo se u opasnosti da dobijemo batine: jedan od novih članova zakona navodi da je zabranjeno besposlenim licima šetati po šumama", naglašava Marković.

Stručnjaci cijene kako su brojna klizišta, ali i poplave koja su u više navrata od maja do augusta pogodili gotovo cijelu Bosnu i Hercegovinu, upravo uzrok prekomjerne, u velikom broju slučajeva neplanske i nelegalne sječe upravo bosnaskohercegovačkih šuma.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: