Paradajz i krastavci kasnili: Tržište puno uvozne robe, bh. poljoprivrednici svoju bacaju ili poklanjaju
Iako još nema konkretnih podataka, Miro Pejić iz Udruženja poljoprivrednika u BiH kaže kako poljoprivrednici imaju veliki problem s plasmanom proizvoda.
"Zbog vremenskih uvjeta i neprirodne pojave koju poljoprivrednici nisu odgonetnuli došlo je do kašnjenja u sazrijevanju plodova. Kiše su došle u proljetno vrijeme i naštetile oprašivanju. Plodovi su došli kasno, a tada se zbog nedostatka na tržištu se pojavio uvozni paradajz i ostalo povrće. Kada je domaći pristigao tržište je već bilo prezasićeno i sada ljudi imaju problem s plasmanom", rekao je Pejić za Klix.ba.
U svim krajevima BiH poljoprivredne kulture su imale problem pa je otkup krompira, luka, paradajza i krastavaca masovno otkazana.
"Bio je organiziran otkup, ali danas su ljudi došli u situaciju da kao prije nekoliko godina besplatno dijele proizvode ili bacaju. Stvari ne idu u pozitivnom pravcu", smatra Pejić.
Istakao je kako su poljoprivrednici izgubili nadi i vjeru u uspjeh ili zagarantiranu egzistenciju od poljoprivrede i da pokušavaju naći druge izvore prihoda i sele se. Sve je to posljedica vremenskih uvjeta, ali i općenito stanje u bh. poljoprivredi, kaže Pejić.
"Ljudi godinama ne dobijaju redovno poticaje zbog političkih prepucavanja, a tu su i manipulacije kroz sistem inspekcijskih nadzora koji se rade zbog nedostatka novca u budžetu. Političari i državni uposlenici za sebe osiguraju redovna primanja, a svi drugu spadaju u ugrožene kategorije", kazao je Pejić.
Dodao je kako se ne isplaćuju i ne povećavaju sredstva za poljoprivredu kako bi trebalo i ako što je to slučaj i zemljama regije. Također, ističe kako nema organiziranog pristupa poljoprivrednom sistemu.
"Zbog zahtjeva Evropske unije, trgovci u FBiH na policama više ne moraju imati minimalno 50 posto domaćih proizvoda. To ide u prilog uvoznicima i lobijima. Neko uzima profit, a sve na štetu domaćih proizvođača", kazao je Pejić.
Početkom augusta objavljena je vijest daje oko 400.000 kilograma krastavca kornišona koji je otkupljen od kooperanata iz oblasti Podrinja završio u smeću jer nije imao plasman na tržištu. Grad je uništio poljoprivredne usjeve i u Srpcu. Ono što je preostalo poljoprivrednici su prodavali po nižim cijenama kako ne bi propalo od velikih vrućina koje su uslijedile nakon lošeg vremena.
