{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Omer Korjenić: Problem je u nedostatku praktičnih znanja i vještina

F
17.12.2015. u 14:07
0
3
Omer Korjenić: Problem je u nedostatku praktičnih znanja i vještina
0
Omer Korjenić: Problem je u nedostatku praktičnih znanja i vještina
Omer Korjenić
Direktor Federalnog zavoda za zapošljavanje Omer Korjenić izjavio je da je u narednom periodu potrebno prilagoditi obrazovne politike potrebama privrede, te da bi bilo korisno poticati poduzetništvo kroz obrazovne programe.
Korjenić je učestvovao na okruglom stolu o temi "Usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada", koji je danas organizovala JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo u sklopu ovogodišnjeg Sajma zapošljavanja.

Posljednji statistički pokazatelji o kretanjima na tržištu rada, dodao je Korjenić, ukazuju na pozitivne trendove - raste broj zaposlenih, a broj nezaposlenih je u opadajućem trendu. Očekuje se da će se takav trend nastaviti iduće godine, a doprinos tome svakako trebaju dati i službe za zapošljavanje kroz mjere aktivne politike zapošljavanja.

"Naredne godine planirana je podrška samozapošljavanju, dakle osobama koje imaju namjeru pokrenuti vlastiti biznis. Daljnja podrška će se ogledati kroz poticaje zapošljavanja u privatnom sektoru putem zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva, ali onih koji su duže vrijeme bez posla, teško zapošljive kategorije. Poseban program će biti obuka i finansiranje stručnog osposobljavanja i usavršavanja nezaposlenih osoba u skladu sa potrebama tržišta rada", kazao je Korjenić.

Očigledno je da poslodavci, pored toga što imaju upražnjena radna mjesta, imaju problem da nađu odgovarajuću radnu snagu, dakle radnu snagu koja ima vještine, znanja i kompetenecije koja su potrebna za određena radna mjesta. Sajmovi zapošljavanja su, dodao je Korjenić, idelana prilika da se vidi šta je to potrebno privredi, odnosno sa kakvim ljudskim resursima raspolaže naša država.

"Ono što bi trebalo učiniti u narednom periodu jeste prilagoditi obrazovne politike potrebama privrede. Često se dešava da poslodavci iskazuju nezadovoljstvo stečenim znanjima i vještinama onih koji su završili određeni stepen školovanja i već postaje, iz godine u godinu, jasno da je problem u nedostatku praktičnih znanja i vještina", dodao je Korjenić.

Kako bi preduprijedili ovakav trend, naglasio je, pod hitno je potrebno uvezati obrazovne institucije sa poslovnom zajednicom.

"Važno je pokušati u nastavne programe ugraditi, ali ne kao obavezni predmet, određene jedinice koje bi pobudile interes za poduzetništvo. Dakle, da osobe koje završe srednju školu ili fakultet imaju barem određeni fond sati preko kojih bi spoznali svijet poduzetništva, pokretanja biznisa i realizacije vlastite inicijative u poslovnoj zajednici", kazao je Korjenić.

Predstavnik JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo Mahir Lokvančić govorio je o statističkiim pokazateljima i provedenom istraživanju tržišta rada.

Po njegovim riječima, statistički pokazatelji govore da su poslodavci u prošloj godini najviše potraživali diplomirane ekonomiste, smjer revizija i računovodstvo. Traženi su prodavači bez obzira što ih ima mnogo na evidencijama, ali oni često ne mogu da zadovolje potrebe poslodavaca, pa su potrebne dodatne edukacije, obuke i dokvalifikacije kako bi odgovorili potrebama poslodavaca.

"Formalno obrazovanje više nije dovoljno jer živimo u društvu znanja gdje tehnika i tehnologija svakodnevno napreduju, tako da su zaposlenima i nezaposlenima potrebna dodatna znanja i vještine", kazao je Lokvančić.

Projekt-menadžerica u centru za specijalističke edukacije Format Narcisa Bašić Gaković je govorila o deficitarnim kadrovima i potrebama koje se javljaju na tržištu rada, konkretno kada je riječ o drvnoj industriji.

"Razvili smo takav vid obuka gdje je naš cilj da kroz stručno osposobljavanje pomognemo i pojedincima da dođu do zaposlenja i poslodavcima da dobiju kvalitetan kadar. Kada je riječ o srednjoj stručnoj spremi, u sektoru drvne industrije traženi su stolar pločastog namještaja i masiva, tapetar, lakirer, zatim CNC operater i programer", izdvojila je Bašić Gaković.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: