{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Najmanje se štedi u BiH, Crnoj Gori i Srbiji

A
1.11.2013. u 09:59
4
44
Najmanje se štedi u BiH, Crnoj Gori i Srbiji
4
Najmanje se štedi u BiH, Crnoj Gori i Srbiji
Ekonomska i finansijska kriza koja nije zaobišla ni regiju Balkana u velikoj mjeri je negativno utjecala i na vrlo nizak postotak građana koji se odlučuju da jedan dio svojih novčanih sredstava odvajaju kao ušteđevinu koju bi eventualno kasnije mogli iskoristiti.
Prema posljednjem globalnom indeksu o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) 2013.-2014., među stanovnicima zemalja Balkana najmanje štede građani Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije, dok se mnogo više štedi u Makedoniji i Hrvatskoj.

Prema rezultatima istraživanja WEF-a, građani Crne Gore su prošle godine zabilježili oko 1,2 posto bruto nacionalne štednje ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Nakon Crne Gore, slijedi BiH gdje je prošle godine zabilježena nacionalna štednja u visini od 6,5 posto BDP-a. Slijedi Srbija gdje nacionalna štednja iznosi osam posto BDP-a i Albanija sa 13,9 posto BDP-a.

Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić je za Anadoliju istakao da većina građana u zemljama regije uključujući i građane BiH štede vrlo malo, jer “nemaju novac koji bi odvojili kao ušteđevinu”.

“Građani u regiji, ali i u BiH ne štede prvenstveno zbog teške ekonomske i socijalne situacije u kojoj se nalaze posljednjih godina. Naime, većina građana u BiH nema dovoljna novčana primanja kako bi izdvajali sredstva za štednju kao što se to radi u drugim evropskim zemljama, pa se taj novac koristi u poodmakloj dobi. Zbog toga samo mali broj građana u BiH uspijeva da uštedi nešto u bankama”, kazao je Hasić.

Napominje da građani BiH, ne samo da ne mogu da uštede nešto, nego uzimaju kredite kako bi mogli da žive.

“Banke su ipak smislile način da kompenziraju vrlo nisku štednju građana time što posljednjih godina sve više daju kredite građanima, a ne privrednim subjektima. Tačnije, u ekonomskoj krizi banke se odlučuju da građanima daju kratkoročne kredite kako bi novac cirkulisao. Mnogi građani u BiH ne samo da ne mogu sebi priuštiti neke ušteđevine, nego čak moraju da posegnu za uzimanjem kredita. Banke na taj način uspijevaju da dobiju razne benefite”, rekao je Hasić.

Mišljenja je da i nisko povjerenje građana prema bankama u BiH dosta utječe na to da je vrlo mali broj onih koji se odlučuju na štednju u bankama.

“Još jedan bitan faktor je nepovjerenje prema bankama, jer građani smatraju da im nije baš pametno štedjeti u bankama gdje se nerijetko dešavaju nestabilnosti. Građani nemaju veliko povjerenje i pouzdanost u bankarsti sektor u BiH”, smatra on.

Naglašava da bi se novac od štednje mogao iskoristiti u infrastrukturne projekte kao što je izgradnja autoputeva, da bh. građani imaju sredstva da svoju ušteđevinu povjeravaju bankama.

“Vrlo nizak procenat štednje na nacionalnom nivou direktno utječe i na samu ekonomiju zemlje. Država vapi za investicijama, a novac od štednji koji bi se mogao iskoristiti u infrastrukturne projekte nemoguće je pronaći. Da se u BiH štedi kao u nekim zapadnim zemljama, to bi mogao postati ključni izvor sredstava za izgradnju velikih infrastrukturnih projekata, autoputeva, itd. Na taj način bi se uposlio veliki broj građana koji trenutno nemaju zaposlenje”, kazao je Hasić.

Od zemalja iz regije, najviše se štedi u Hrvatskoj i Makedoniji gdje je nacionalna štednja prošle godine iznosila 20,2 posto BDP-a odnosno 24,9 posto BDP-a.

Od zemalja iz šire regije Balkana, najviše se štedi u Rumuniji i to 23,2 posto BDP-a kao i u Bugarskoj, nakon koje slijedi Slovačka sa 21,9 posto, Mađarska 20,4, Slovenija 19,3 i Turska sa 14,7 posto.

Posmatrano na evropskom nivou, najviše štede građani Norveške koji se nalaze na 13. mjestu WEF-ove liste sa 39,2 posto BDP-a kao i građani Švicarske gdje nacionalna štednja iznosi 34,3 posto BDP-a.

S druge strane, u Evropi se najmanje štedi u Crnoj Gori koja se nalazi na 144. mjestu od ukupno 146 zemalja WEF-ove liste, dok su samo malo bolje plasirani BiH, Srbija i Kipar.

Posmatrano na globalnom nivou, najviše se štedi u Timoru gdje nacionalna štednja iznosi čak 63,1 posto BDP-a, pa u Kuvajtu gdje to iznosi 62,2 posto, Kataru 55,4, Libiji 52,4, Saudijskoj Arabiji 51, Kini 49,5, Singapuru 45,6, Omanu 44,6, Gabonu 43,9 i Azerbejdžanu 43,2 posto BDP-a.

Od 20 zemalja u kojima građani najviše štede, njih 13 su azijske što znači da je Azija regija i kontinent u svijetu gdje se najviše štedi.

Od ostalih zemalja svijeta, Indija se nalazi na 28. mjestu WEF-ove liste sa 29,8 posto ušteđevine ukupnog BDP-a, Rusija je 32. sa 28,5 posto, Njemačka 49. sa 24,2 posto i Sjedinjene Američke Države (SAD) 13,1 posto ušteđevine u odnosu na ukupni BDP.

Inače, izvještaj WEF-a o globalnoj konkurentnosti je najbolja procjena konkurentnosti nacionalnih ekonomija. Predstavlja koristan portret privrednog okruženja i sposobnosti država da dostignu održive nivoe prosperiteta i ekonomskog rasta. Svjetski ekonomski forum (WEF), više od tri decenije, obezbjeđuje detaljnu procjenu produktivnog potencijala država širom svijeta. Izvještaj doprinosi razumijevanju ključnih faktora koje određuju ekonomski rast, pomažu da se objasni zašto su neke zemlje više uspješne od drugih, pogotovo kod povećanja nivoa prihoda.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: