Naziv ove dvodnevne konferencije je bio "Ljudi su ogledalo kompanije", a njena važnost je posebna iz dva razloga.
Prvo, nekoliko ključnih oblasti koje su bile predmet konferencije, su krajnje korisne za sve organizacije arazvoj i sprovedba istih dozvoljava značajan rast nivoa zadovoljstva uposlenika i samim tim puno bolje rezultate za organizaciju. Drugo, sama činjenica da se razgovara o ovim temama, na Balkanu kao posebno zaostalom dijelu Evrope u pitanju trendova u HR (human resources) industriji, je veoma pozitivna i pokazuje primjetan napredak u podizanju svijesti. Ovakav tip tema i izlagača na konferenciji u Sarajevu je bio nezamisliv prije samo četiri ili pet godina, osim za malu grupu vizionara. Naravno, svjesni smo da se radi o pionirima u industriji upravljanja ljudskim potencijalima, koji nažalost ne predstavljaju većinu poslodavaca, ali trend i težnja ka poboljšanju su svakako veoma bitni i promjene takve vrste se ne događaju preko noći.
Među temama skrenuta je pažnja, naprimjer, na razlike između užasne i izvrsne organizacijske kulture, i koja će, shodno tome, privlačiti poslodavcu užasne ili izvrsne kadrove, odnosno imati i rezultate u skladu sa odabirom kadra i vrijednostima koje su zastupljene u takvoj organizaciji. Dati su veoma konkretni primjeri i alati kako bi se među zaposlenima dijelili isti ciljevi, kako bi posao bio bolje obavljen, kako bi se radilo puno više timski i u atmosferi otvorenoj za sugestije i inicijative, i sve uz uljudnu i konstruktivnu komunikaciju. U jednoj takvoj izvrsnoj organizacijskoj kulturi, radni kadar je motivisan kako rezultatima tako i druženjem, te stalno uči i primjenjuje nova znanja. Neprekidno razvija svoj talent i doživljava svog nadređenog kao saradnika i trenera. Zbog tako pozitivne atmosfere uposlenik sudjeluje i u rješavanju timskih problema i poteškoća odnosno voljan je da pomogne drugima. Ovakve kompanije se ne rađaju, i ne dolaze automatski, one se stvaraju, dugotrajnim i napornim radom, fokusom i posvećenošću, uz značajnu stručnu pomoć, koja često dolazi izvana jer je lakše sagledati stvari na objektivan način kada osoba ne pripada organizaciji.
Da li se mora posvećivati pažnja stvaranju što bolje organizacijske kulture? Naravno da ne mora. Uvijek postoji izbor da se organizacija prepusti mediokritetu i užasnoj organizacijskoj kulturi, ili težnji ka njoj, a takvih primjera svuda oko nas ne nedostaje. Naprotiv. U takvim slučajevima uposlenik motivaciju nalazi ponajprije u novcu i u statusnim simbolima. Nema potrebu za usavršavanjem jer to "nikoga ne zanima", a i svakako koristi, iz niza razloga, samo manji i ograničen dio svojih sposobnosti te mu njihov razvoj i ne treba niti se cijeni i stimuliše od vrha kompanije. Ne pokazuje inicijativu, za izvršenje posla čeka da "dobije zadatak", neljubazan je u komunikaciji i naravno ne dijeli organizacijske ciljeve. Zvuči li vam poznato?
Klima u organizaciji se mjeri uglavnom jednostavnim upitnicima, ali se ovom zadatku treba pristupiti veoma detaljno i treba ići do kraja, odnosno sprovesti odluke i preporuke koje se pokažu kao potrebne, u protivnom su sredstva bačena uz proizvodnju efekta suprotnog željenom. Rezultati upitnika će pokazati prednosti i slabosti organizacije u cjelini ili pojedinih odjela odnosno timova kao i dominantnu organizacijsku kulturu i vrijednosti. I dati mnogo prostora za djelovanje upravi kompanije.
Na konferenciji su prikazani rezultati nekoliko veoma važnih studija o angažovanosti zaposlenih, na međunarodnom i na regionalnom nivou, a upravo ta racionalna i emotivna veza zaposlenog i njegovog posla se suštinski važna jer je angažovanost na radnom mjestu direktno povezana sa nivoom napora koji zaposleni pružaju na poslu i njihovom željom da ostanu u kompaniji.Kao posljedica toga veća angažovanost zaposlenih poboljšava i poslovne rezultate, brže vodi do ostvarenja poslovnih ciljeva i povećava profit kompanije. Drugim riječima, kada bi dvostruko veći broj zaposlenih, nego što je to trenutno slučaj, bio više angažovan, motivisan i produktivan na radnom mjestu, dodatni rast bruto domaćeg proizvoda bi se mjerio u desetinama milijardi za svaku državu.
Kompanije koje su na vrhu ljestvice angažovanosti uposlenika imaju dva puta veći godišnji neto profit od kompanija koje su na dnu te ljestvice. Sličan je omjer i sa rastom prihoda, a zabilježeno je znatno veće zadovoljstvo kupaca proizvoda kompanija koje imaju veoma posvećene uposlenike. Da ostanemo u sferi brojeva, razlike su vidne ne samo u finansijskim pokazateljima koji su prethodno navedeni nego i u nivou produktivnosti koji je za gotovo 20% veći za kompanije koje bilježe najveću angažovanost zaposlenih u odnosu na one koje su na dnu tabele. Stopa inovacija i kreativnosti je također za 59% veća za šampione u ovoj oblasti kao što je veći nažalost i broj povreda na radu za 62% za kompanije koje nemaju posvećenu i visoko angažovanu radnu snagu.
Veoma važna saznanja su pružena i o megatrendovima na tržištu rada, odnosno šta će promijeniti dolazak i vladavina predstavnika generacije Y širom svijeta, na globalnom i na lokalnom nivou, koji će za nekoliko godina činiti većinu radne snage. Oni su u opšteprisutni na socijalnim medijima, krajnje umreženi, žele imati viši cilj, posao vide kao fleksibilnu prolaznu stanicu, ali koja ih mora ispunjavati i oni će drastično promijeniti pravila igre na tržištu rada.
Sve u svemu, za one koji su željeli da čuju i da dobiju kvalitetne i korisne savjete, a koji su bili dosta brojni, materijala zaista nije nedostajalo i ova konferencija je bila pravo osvježenje. Za nadati se da će ujedno i podići nivo podrške koji imaju osobe koje vode HR odjele u organizacijama jer "svu podršku ovog svijeta" deklarativno uvijek imaju od strane vrha kompanije ali kada se radi o povećanju budžeta i konkretnoj podršci, situacija često može biti mnogo bolja.
Organizator ovog važnog projekta zaslužuje sve čestitke. Prije svega jer vrlo je hrabro govoriti o građenju pozitivne, zdrave i stimulativne organizacijske kulture i posvećenih uposlenika (kakve na primjer ima Apple) u našem okruženju koje je većinom korumpirano od vrha do dna, uz nenadmašivu negativnu selekciju kadrova. Ali ovakvi pionirski koraci su ujedno jedini realan put kojim pozitivne promjene i poboljšanja mogu doći nakon mnogo truda i vremena. Šampiona i u ovoj oblasti imamo samo im treba dati više pažnje i prostora.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
