{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Konferencija u Sarajevu: Šta ambasade mogu uraditi za razvoj bh. privrede

F
29.10.2014. u 14:01
39
9
Konferencija u Sarajevu: Šta ambasade mogu uraditi za razvoj bh. privrede
39
Donatorska sredstva za podršku razvoju privrede Bosne i Hercegovine, tema je konferencije koju je danas u Sarajevu organizirala Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTKBiH) u okviru Evropskog poslovnog kluba.
Potpredsjednik VTKBiH Bruno Bojić izjavio je da je konferencija organizirana s ciljem prezentacije mogućnosti podrške firmama putem različitih programa pomoći stranih i domaćih donatora.

"Pažnja će se također usmjeriti i na ekonomsku diplomatiju i tu je sedam predstavnika ekonomskih odjeljenja diplomatskog kora koji će predstaviti šta ambasade mogu uraditi kako bi se doprinijelo što kvalitetnijem razvoju privrede BiH", izjavio je Bojić pred početak konferencije.

Konferencija, po riječima direktora Euro-info korespodentnog centra VTKBiH Senada Hromića, neće biti vezana samo za finansijska sredstva i projekte, već će biti govora i o drugim vidovima pomoći koje privreda BiH može dobiti od ambasada i međunarodnih organizacija. Tu se, u prvom redu, misli na poslovnu saradnju kompanija iz BiH i EU i mogućnosti traženja partnera u inostranstvu.

"Svjesni smo da IPA II za period 2014-2020 faza programiranja ne ide onom dinamikom kojom bi trebalo da ide, tako da, ako se nešto ne promijeni, možemo očekivati i kašnjenje u odobravanju, a samim tim i povlačenju tih finansijskih sredstava. S druge strane, postoje i programi EU za spomenuti period, a BiH može već učestvovati u programima Horizon 2020, Kreativnoj Evropi, Erasmus plusu. U toku su pregovori za još neke druge programe EU, a ono što je ostalo nepokriveno je pomoć koju nude ambasade i predstavništva privrede drugih zemalja u BiH, a koja je značajna u smislu brze operacionalizacije", kazao je Hromić.

Osim toga, kako je dodao, ambasade imaju i programe poslovnog povezivanja sa njihovim kompanijama.

Hromić je kazao da je konferencija okupila oko 130 učesnika, uglavnom iz privrede, kao i predstavnike nadležnih ministarstava, organizacija za podršku biznisu i nevladinog sektora.

Almir Tanović iz Komercijalnog odjela Ambasade Švicarske u Sarajevu kazao je da je Švicarska sedmi partner BiH po vanjskotrgovinskoj razmjeni, te da su direktna ulaganja dosad iznosila oko 534 miliona KM, a samo u prošloj godini oko 43 miliona KM.

"Švicarska vlada smatra BiH prioritetnom državom u ovom regionu i trenutno implementira strategiju razvoja sa BiH 2013-2016. Ta strategija ima tri važna stuba, a jedan od njih je ekonomija i zapošljavanje, gdje je planirano da se utroši oko 17 miliona švicarskih franaka kroz programe koji, prije svega, podržavaju zapošljavanje. Mi imamo programe gdje zajedno sa privatnim sektorom nastojimo izvršiti određena doškolovanja i treninge prema potrebama tržišta rada. U programima putem kojih se podržava učestvovanje firmi iz BiH na sajmovima, kako bi našli partnere iz EU i Švicarske, imamo dugoročnu saradnju sa VTKBiH i Agencijom za promociju izvoza", kazao je Tanović.

Naveo je da se početkom sljedeće godine očekuje stupanje na snagu sporazuma sa Evropskom asocijacijom za slobodnu trgovinu, čiji je Švicarska član, zajedno sa Norveškom, Lihtenštajnom i Islandom, što će biti značajno za privrednike iz BiH da mogu bez carina izvoziti na EFTA tržišta.

"U saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ambasadom Norveške u BiH, u narednom periodu planiramo prezentaciju o tome šta EFTA sporazum donosi privrednicima u BiH", dodao je Tanović.

Pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Dragan Milović, koji rukovodi Sektorom za ekonomski razvoj i poduzetništvo, kazao je da u tom sektoru trenutno pokrivaju četiri evropska projekta, dva bilateralna projekta sa Njemačkom, odnosno sa njihovom razvojnom agencijom GTZ, te japanskom razvojnom agencijom JICA, kao i niz drugih incijativa i projekta kako iz EU, tako i šire.

Nepostojanje državnih agencija u oblasti malih i srednjih preduzeća i drugim oblastima, po njegovim riječima, čini da je i razvojna pomoć koja nam dolazi iz svijeta često neusklađena i nekoordinirana i nekada se dešava da u istoj oblasti i po tri međunarodne organizacije pružaju pomoć, a da pri tome jedna s drugom ostvaruju veoma slabe ili nekada gotovo nikakve kontakte.

Napomenuo je da Ministarstvo i ovaj sektor ostvaruju značajnu ulogu u ostvarenju međunarodne pomoći.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: