{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kojim energetskim putem ide Bosna i Hercegovina?

8.7.2013. u 13:37
0
10
Kojim energetskim putem ide Bosna i Hercegovina?
0
Kojim energetskim putem ide Bosna i Hercegovina?
U nedavno objavljenom izvještaju "Investiraj na brzinu, imat ćeš vremena za kajanje", o ulaganjima Svjetske banke (WB), Evropske investicijske banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u energetske projekte u regiji jugoistočne Evrope, jedno poglavlje posvećeno je i Bosni i Hercegovini.
Izvještaj su, u sklopu projekta SEE SEP (Strategija za održivu energiju Jugoistočne Evrope), koji su podržali Evropska komisija, UNDP i Balkan Trust for Democracy, pripremile organizacije SEE Change Net, CEE Bankwatch Network i WWF zajedno sa 14 organizacija civilnog društva iz zemalja regije (BiH, Hrvatska, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Srbija, Kosovo).

Za razliku od zemalja u regiji, gdje ove institucije ulažu u određene velike projekte koji su iznimno štetni po okolinu i zdravlje ljudi, u Bosni i Hercegovini se banke nisu posvetile ovakvim projektima u datom periodu.

Međutim, možemo zaključiti da ako naše vlasti, zajedno sa međunarodnim institucijama, uskoro ne počnu intenzivnije ulagati u uštedu energije i u obnovljive i održive izvore energije, postojeća postrojenja će nastaviti trovati građane ove zemlje i pogubno utjecati na klimu i okoliš. Također, deregulacija tržišta 2015. godine će neminovno dovesti do porasta cijena energenata i bez mjera uštede u domaćinstvima i u privredi, bosanskohercegovački građani i poduzetnici neće moći plaćati energiju koja im je potrebna da bi normalno živjeli i privređivali.

Prema procjenama stručnjaka, ulaganje u uštedu energije je hiljadu i više puta jeftinije nego ulaganje u kapacitete potrebne za proizvodnju te iste količine energije. Ta jednostavna formula nije dovoljna da bi se vlade i ministarstva više aktivirali na projektima uštede energije jer su premreženi interesima energetskih lobija koji u uštedi ne vide vlastiti interes. A ako to ne budu radile vlade i međunarodne finansijske institucije, malo je vjerovatno da će se tim baviti elektroprivrede, privatne banke i privatni investitori.

Osiromašene ekonomije, nedostatak radnih mjesta, ekološke i klimatske promjene, bit će samo neki od problema koji će nas i našu djecu zadesiti za desetak godina, a sve to zavisi od odluka koje donosimo danas. Međunarodna agencija za energiju je podvukla da se emisija ugljen dioksida može značajno smanjiti ulaganjem u energetsku efikasnost, te smanjivanjem korištenja termoelektrana na bazi ugljena i fosilnih goriva. Ipak, i dalje se ulaže u tradicionalne, neodržive izvore energije, a fokus je, umjesto na uštedi, postavljen na proizvodnji energije.


Ciljevi koje danas postavljamo nisu nerealni, a imaju snažan utjecaj na budućnost u kojoj će naša djeca odrastati. Smanjenje potrošnje energije za 20 posto kroz projekte uštede i energetske efikasnosti do 2020. godine ne samo da je u skladu sa europskim direktivama, već je i od vitalnog značaja za našu regiju, saopćeno je iz Centra za zastupanje građanskih interesa.

Navodi se da vlade u Bosni i Hercegovini moraju prestati razmišljati kratkoročno, ali im je u sadašnjem trenutku, kada se ogroman dio planiranih novih energetskih postrojenja bazira na uglju i lignitu, potrebna i pomoć međunarodnih finansijskih institucija.

Za Svjetsku banku (World Bank), Evropsku investicijsku banku (European Investment Bank) i Evropsku banku za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development) izbor je vrlo jednostavan: potrebno je podržati projekte koji su već u skladu sa direktivama Evropske unije po pitanju energetske efikasnosti, uštede energije i zaštite okoliša.

Vlade u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama, moraju pokretati i podržavati projekte koji u sebi objedinjuju održivost, pouzdanost i nisku cijenu proizvodnje.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: