Po njegovim riječima danas postoji dosta razvijena turistička industrija, ali i dalje nedostaje odgovarajuća politika u turizmu koja je uglavnom usmjerena na slanje Bosanaca i Hercegovaca u inostranstvo umjesto na privlačenje stranih turista u BiH.
"Sve ocjene dostignutog razvoja - kapaciteti, posjete turista, struktura ponude, ekonomski efekti ukazuju na potrebu da se organizovanim i planskim pristupom Sarajevo uvede u napredniju fazu razvoja turističke privrede", ističe Grebo.
Također smatra da je kao i prema ostalim granama privrede odnos vlasti i prema turizmu „ignorantski“.
Iz tih razloga, dodaje, Privredna komora Kantona Sarajevo duži period zagovara definiranje nacionalnog interesa u kojem bi prioritetno mjesto zauzimala privreda i njen razvoj, a ne da u prvom planu budu uskostranački interesi zbog kojih se godinama troši vrijeme i novac, ne ostavljajući dovoljno prostora za rješavanje problema u privredi.
"Iako su u pravcima razvoja Kantona Sarajevo, turizam i komplementarne usluge označene kao strateške oblasti, dublje analize razvoja turističke privrede na području kantona ukazuju na niz slabosti i problema koji opterećuju uspješno poslovanje, od kojih se naročito ističu neuređenost tržišta, nepostojanje dugoročne strategije, nefunkcionalno korištenje resursa, slabo razvijen, ili gotovo nepostojeći sistem stimulativnih mjera koje bi pospješile razvoj turizma u svim njegovim aspektima, sve do maćehinskog odnosa prema kulturno–historijskoj i prirodnoj baštini, biodiverzitetu, okolišu, ambijentalnim i pejzažnim vrijednostima, koji su i najveći turistički resursi", naglašava Grebo.
Da bi se unaprijedila turistička ponuda Kantona Sarajevo i da bi turizam imao značajnije učešće u razvoju privrede, kako navodi Grebo, potrebno je prije svega ojačati kompletnu privredu i u tom pravcu neophodno je aktivno učešće svih nosilaca vlasti, pravnih i drugih subjekata, koji mogu dati pozitivan doprinos.
Neophodno je osigurati potpunu primjenu zakonske regulative u oblastima turizma i ugostiteljstva, naročito u smislu pooštravanja kontrole o boravku turista.
Posebnu pažnju je potrebno posvetiti modernizaciji svih oblika saobraćaja i infrastrukturnih sadržaja, poboljšanju prostornog uređenja, deminiranju terena, unapređenju vertikalne i horizontalne signalizacije, povezivanju turističkih destinacija u makroregiji Sarajevo, unapređenju usluga, s posebnim akcentima na razvoj historijskog turizma, zdravstvenog, eko, planinskog, seoskog turizma, a neizostavno je i uvezivanje ljetnog i zimskog turizma.
"Vlasti bi trebale posebno podsticati različite kulturne sadržaje, s obirom na to da turistička sezona u Sarajevu traje cijelu godinu. Kulturne manifestacije i događaji kao što su Sarajevo film festival, Festival Baščaršijske noći, Jazz Fest, MESS, Sarajevska zima, ali i proslava Nove godine zaslužuju da postanu brend Sarajeva prepoznatljiv u svijetu", kaže Grebo te naglašava da je za te i ostale sadržaje potrebno pružiti punu podršku i budžetima svih jedinica lokalne samouprave od Kantona do općina planirati odgovarajuća finansijska sredstva.
Privredna komora Kantona Sarajevo je sačinila projekte kao što su Sistem stimulativnih i podsticajnih mjera za oblast turizma, Turistički proizvod Kantona Sarajevo, Uspostava turističkog itinerera, a Savjet za turizam i ugostiteljstvo Komore kontinuirano razmatra pitanja kako da se postignu i iskoriste komparativne prednosti turizma, bez obzira na postojeće slabosti i probleme.
"Očekujemo da Vlada Kantona Sarajevo u saradnji s Komorom pristupi realizaciji ovih i sličnih projekata", naveo je Grebo u razgovoru za Agenciju Fena.
Kanton Sarajevo je u oktobru ove godine posjetilo 35.149 turista, što je za 33,2 posto više u odnosu na oktobar prošle godine. Turisti su ostvarili 64.384 noćenja, što je za 39,7 posto više u odnosu na isti period 2012.
