{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Farma magaraca u Zavidovićima: Litar magarećeg mlijeka 50, a sira 1.000 eura

A
27.7.2013. u 10:33
400
68
Farma magaraca u Zavidovićima: Litar magarećeg mlijeka 50, a sira 1.000 eura
400
Bosanska porodica Jusupović iz Petkovića kod Zavidovića dokazala je da se u 21. vijeku, u srcu Evrope, može živjeti od uzgoja magaraca i proizvodnje ljekovitog magarećeg mlijeka. Na imanju ove porodice već skoro godinu egzistira prava farma magaraca koju čini 11 grla, od čega su četiri muzne magarice.
Biznis je sasvim slučajno pokrenuo Alen Jusupović, mladić na završnoj godini magisterija Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu, nakon što je osvojio 5.400 konvertibilnih maraka (oko 2.700 eura) za biznis-plan "Farma muznih magaraca".

“Na ideju sam došao sasvim slučajno. Pretraživao sam nešto preko interneta, konkretno tražio sam nešto o kozama, pošto jako volim da istražujem oko poljoprivrede i stočarstva, i vidio sam da u Hrvatskoj ima magaraca. Tražio sam ekonomske razloge zašto bi neko pokrenuo takav posao, ali vidio sam proizvodnju magarećeg mlijeka i to me fasciniralo”, počeo je Alen razgovor s novinarom agencije Anadolija.

Nakon osvojene nagrade uslijedilo je kupovanje magaraca, izgradnja štale i početak radova.

Govoreći o razlozima zbog kojih je napravio baš ovakav biznis-plan, Alen je pojasnio kako nigdje u BiH nije mogao naći organizovanu proizvodnju magarećeg mlijeka.

”Koliko ja znam, ovo je jedina farma magaraca u BiH”, kazao je Alen i dodao kako mu problem predstavlja to što što ne postoji svjetski standard za magareće mlijeko.

"Ne postoji standard mikrobiološke ispravnosti, tako da je jedina opcija ponuditi magareće mlijeko krajnjim potrošačima, kupcima, ljudima i njihovoj djeci koji imaju problema sa disajnim putevima, imunitetom i drugim bolestima."

Magareće mlijeko je od davnina poznato kao „antibiotik tijela” jer ima antibakterijska i antivirusna svojstva. U njemu se nalazi i do 60 puta više C vitamina nego u kravljem mlijeku, a po sastojcima je najbliže majčinom mlijeku.

Ekipu agencije Anadolija na farmi muznih magarica, uz Alena su dočekali njegova majka Sakiba i otac Bajro. Kazali su kako zavidovićki magarci privlače pažnju šireg regiona, a znatiželjnici i ljubitelji životinja ovdje dovode djecu kako bi jahali magarce i igrali se s njima.

Posao uzgoja magaraca je težak, ali lijep, ističu Jusupovići pozivajući lokalnu zajednicu da im pomogne kako bi očuvali ovaj zanimljiv i jedinstven biznis. Priznaju da im je zarada od prodaje magarećeg mlijeka glavni izvor prihoda.

“Prodajemo mlijeko jer je to prijeki lijek za bronhitis, astmu, plućne bolesti, suhi kašalj, zatim ublažava alergiju, ojačava imunitet..”, objasnio je Bajro ljekovitost magarećeg mlijeka.

Zbog male količine milijeka koje dnevno daju magarice, ali i njegovih ljekovitih svojstava, litar magarećeg mlijeka košta 100 konvertibilnih maraka (50 eura), dok je kilogram sira 1.000 eura.

“Nismo još pravili sir ali smo zainteresovani. Prodajemo mlijeko i uglavnom radi oko 30 posto kapaciteta, dakle toliko prodamo mlijeka”, pojasnio je Bajro i dodao da, ukoliko bi prodavali 80 posto mlijeka, mogli bi proširiti postojeću farmu.

Bajro i Sakiba Jusupović poručuju da neće odustati od uzgoja magaraca, a Sakiba dodaje da za nju nema ljepšeg posla.

”Meni je prelijepo u ovom poslu, teško jeste ali je prelijepo. Kad ujutro dolazim na farmu svi se oglašavaju, jednostavno me pozdravljaju. S obzirom da je neubičajno imati magarce na ovom području, puno sam čitala kako bi se informisala o tome šta treba da radim”, kazala je Sakiba pojašnjavajući da joj sin Alen svakodnevno daje instrukcije šta treba raditi.

“Pravljenje sira je dugotrajan proces i čekamo da se još proširi pa ćemo onda najvjerovatnije napraviti i sir. Za pravljenje sira je potrebna jedna prostorija, okrečena u bijelo, zatamljena. Za pravljenja sira potrebno je najmanje 20 litara mlijeka, a proces traje otprilike oko dvije godine”, stručno je pojasnila Sakiba.

Među 11 magaraca, od kojih su četiri muzne magarice, najviše pažnje gostiju privlači ždrijebe Bambi, koje je sve vrijeme u bizini gostiju, umiljato i uvijek raspoloženo.

Mala farma u Petkovićima idealna je za uzgoj stoke, ali može donijeti i mogućnost pokretanja seoskog turizma.

“Nakon nabavke životinja počeli su dolaziti ljudi, neki i sa djecom”, kazao je Bajro i dodao da za jahanje magaraca i konja naplaćuju simboličnih marku ili dvije.

Bajro i Sakiba Jusupović svaku životinju zovu imenom, tako da na farmi magaraca u blizini Zavidovića žive Ministar, Ministarka, Ceca, Boni, Slaviša, Gara, Bambi, Garinče, Sultanija, Sivko i Bela, koji se lijepo druže sa svojim gazdama, ali i posjetiocima.

“Ministar i Ministarka su na neki način glavni i ovdje”, kaže Bajro kroz smijeh.

Otkriva kako se magarice muzu ujutro i kako se od tri magarice može namusti oko pola litre mlijeka.

“Magarice dnevno u prosjeku daju 2,5 decilitra mlijeka, međutim mladi moraju biti sa njima. Čim bi mlado odbili od nje ili nema ga kraj magarice, ona ne daje ništa mlijeka. Ona mora da ima vidni kontakt sa ždrijebetom, koje ne smije posisati svo mlijeko”, zaključio je Bajro.

Farma magaraca ima budućnost, a Alen Jusupović i njegova porodica u budućnosti planiraju proširiti broj grla i napraviti etno selo.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: