{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bulić: Potrošači će postati svjesniji posljedica elementarnih nepogoda

F
16.8.2014. u 10:05
1
16
Bulić: Potrošači će postati svjesniji posljedica elementarnih nepogoda
1
Bulić: Potrošači će postati svjesniji posljedica elementarnih nepogoda
Gordana Bulić (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Klub potrošača Tuzlanskog kantona kazala je da će nedavne poplave koje su zahvatile Bosnu i Hercegovinu u velikoj mjeri uticati na sve potrošače u državi, ali da ćemo toga biti sigurno svjesniji u vremenu koje dolazi (jesen, zima, proljeće).
"I oni građani/potrošači koji direktno nisu pogođeni elementarnim nepogodama, svakako će na određeni način platiti bar djelomično ceh elementarnih nepogoda, dok je tzv. potrošačka korpa porodica koje su direktno pogođene poplavama ili klizištima svedena na nulu. Znači, oni kreću iz početka, da nabave osnovne stvari za život, a kod nas se to može, nažalost, samo odvajanjem od usta.Mi nismo imali značajniji rast cijena, bar za sada nemamo takvih informacija, ali najave, pa vrlo često i neosnovane, postoje. Trenutno, cijene poljoprivrednih proizvoda nisu značajno veće (onih poljoprivrednih kultura kojima ne godi mnogo vode i vlage) jer su nadomještene uvozom (paradajz, lubenice,...), ali za jesen i zimu, cijene mnogih povrtnih kultura mogle bi porasti, ili će bar porasti troškovi i izdaci za nabavku onih proizvoda koje naši građani su sami uzgajali za svoje domaćinstvo (krompir, luk, korjenasto povrće,...), posebno iz razloga što je značajan dio tih nasada ili uništen ili su proizvodi lošijeg kvaliteta zbog prevelike vlage", kazala je Bulić.

Ona kaže da će, usljed toga, i mnogi , recimo koji nisu direktno pogođeni poplavama, povećati troškove za hranu, a smanjiti neke druge troškove, izdatke ili ulaganja koja su u suštini i povećavala kvalitet života (nabavka novih kućanskih aparata, zamjena namještaja i slično.).

Međutim, smatra Bulić, porodični budžet nije rastegljiv. Ako se tome doda i povećana nezaposlenots zbog poplava (mnogi radnici su ostali bez posla jer su im firme poplavljene), onda se zaista može reći da, rasle ili ne rasle cijene, potrošači će kupovati samo onoliko koliko zaista mogu sa svojim skromnim porodičnim budžetima, samo minumum.

Prema njenim riječima, svako povećanje cijena neće imati, i u pravilu nema, rast prihoda i dobiti, nego obrnuto: pada i prihod i dobit. Potrošači odustanu od kupovine i onoga što im je neophodno, odlože kupovinu, kupuju neke zamjenske jeftinije proizvode...

"Mi nemamo statistiku najnovijih cijena i eventualnih povećanja, mada najava ima. Dakle, bojimo se rasta troškova ključnih proizvoda za domaćinstvo, za zimnicu (krompir, luk, i ostalo povrće za prerađevine, kao i same industrijske prerađevine), kao i cijene svih drugih proizvoda potrebnih domaćinstvu. Međutim , potrošači se najviše pribojavaju rasta cijena pšenice (hljebnog žita) i brašna, i naravno žitarica za ishranu stoke. Činjenica je da je značajan dio žitorodnog regiona poplavljen: Posavina u Bosni, Hrvatskoj, Mačva, pa i jedan dio Pomoravlja. Sva sreća, poplava nije bilo u Vojvodini i Podravini, bar u vrijeme do žetve. Međutim, najave povećanja cijena već su krenule, da pripreme potrošače za svaki slučaj", rekla je Bulić

Bulić smatra da, ipak, nema razloga za ove najave poskupljenja.

"Mislimo da su mlinoprerađivači i pekari imali i iskoristili priliku da namaknu koju marku akumulacije: cijene pšenice od žetve 2013. bile su stalno u padu. Rod 2013. bio je iznimno dobar,visok i kvalitetan, pa dok su se "čistili" silosi za prihvatanje nove žetve, cijene pšenice (i ostalih žitarica) su opadale, a naše tržište je bilježilo i pad cijena brašna. Međutim, cijene pekarskih proizvoda (najveći) su zadržavali cijelo vrijeme na nivou kao kada su pšenica i brašno bili najskuplji (2011/2012), nisu željeli blagodet rodne godine (2013.) podijeliti sa svojim potrošačima iako smo ih pozivali na svim našim javnim istupima. Zato nas i čudi čemu tolika žurba u najavama povećanja cijena, i to u vrijeme kada se veliki broj ljudi bori da se vrati u svoje poplavljene ili razrušene domove", kazala je Bulić

Naša mlinsko-preradivačka industrija, kako kaže, morala bi u svoju nabavnu politiku uvesti vijekovima poznati termin "kupovina žita na zeleno", ili združenim snagama pronaći načina da pšenicu (najkvalitetniju) nabavlja iz Amerike kako je to radio Mlin "Husinski rudar" Ljubače - Tuzla i uskladištiti je u silose kojih ima u BiH toliko da bismo mogli u njih uskladištiti kompletne godišnje potrebe bh. potrošaca, ali devastirani su, zašto, zapitala se Bulić.

Najavila je da će Klub potrošača TK-a početkom septembra, u okviru projekta koji finansira Evropska unija upriličiti skup/druženje potrošača bratimljenih gradova (Tuzla, Osijek, Pečuh i Novi Sad), gdje će biti otvorena rasprava o "sigurnosti snabdijevanja potrošača i sigurnosti kvaliteta roba za potrošače u uslovima elementarnih nepogoda širih razmjera".

"Planiramo pozvati direktora Produktne berze iz Novog Sada, predstavnike robnih rezervi FBiH i TK-a, predstavnike Žitozajednice, inspekcijske službe, Agenciju za sigurnost hrane BiH, Zavod za javno zdravstvo", rekla je Bulić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: