Do smanjenja deficita došlo je zbog nominalnog rasta izvoza od 5,8 posto i pada uvoza za četiri posto.
Bez obzira na nepovoljna kretanja izvoznih tržišta, rast izvoza je velikim dijelom ostvaren zahvaljujući snažnom povećanju proizvodnje i izvoza električne energije usljed povoljne hidrološke situacije u hidroelektranama.
Blago smanjenje domaće tražnje, nastale zbog negativnog trenda privatne i javne potrošnje i pada privatnih investicija, dovelo je do pada uvoza.
Loša situacija na tržištu rada u BiH i okruženju znatno je ugrozila raspoloživi dohodak građana, dok je pad budžetskih prihoda u prošloj godini ograničio rashode uključujući i javnu potrošnju.
S druge strane, snažan rast javnih radova u velikoj mjeri finansiran je povoljnim zaduživanjem kod međunarodnih kreditora.
Slična situacija nastavljena je i u prva dva mjeseca četvrtog prošlogodišnjeg tromjesečja, gdje je jedan od najbitnijih trendova bio rast industrijske proizvodnje u novembru od 2,4 posto, kao i skoka građevinskih radova, naročito u Republici Srpskoj.
Najznačajniji negativan indikator u novembru prošle godine bio je rast vanjskotrgovinskog deficita robe od 15,9 posto na godišnjem nivou.
