{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Postaje li BiH automobilski otpad Evrope?

31.10.2015. u 15:10
131
211
Postaje li BiH automobilski otpad Evrope?
131
U protekloj godini u Bosni i Hercegovini registrirano je 647.883 vozila starijih od 10 godina, što iznosi ukupno 81 posto od ukupnog broja registriranih automobila.
Prodaja vozila mjerena brojem registriranih novih automobila smatra se jednim od pokazatelja ekonomskog zdravlja jedne zemlje.

Naprimjer, prosječna starost automobila u Evropskoj uniji iznosi 8,6 godina, a u BiH skoro 19 godina. Sve je počelo 2011. i izmjenom Odluke o zabrani uvoza u BiH putničkih motornih vozila starijih od sedam godina. Naime, Izmjenom je dozvoljeno uvoziti vozila starija od sedam godina i od tada se broj uvezenih polovnih automobila konstantno povećavao.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine za naš portal iznijeli su podatak da je 2010. godine u našu zemlju uvezeno 33.375 polovnih automobila ukupne vrijednosti 390 miliona KM. Četiri godine kasnije taj broj se više nego udvostručio. Naime, 2014. uvezena su 67.444 polovna vozila vrijednosti čak 526 miliona KM.

Drugim riječima, danas na jedno novo vozilo imamo 8,6 polovnih.

"Izmjenom Odluke o zabrani uvoza putničkih motornih vozila starijih od sedam godina, uveo se sistem ispitivanja minimalnih tehničkih uslova homologacije za svako vozilo koje se uveze u BiH. Homologaciju rade ovlašteni tehnički servisi", rekao je za Klix.ba glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.

Ipak, svi znamo koliko su "rigorozni" ti tehnički servisi. Najbolje o tome svjedoče brojne saobraćajne nesreće prouzrokovane tehničkom neispravnošću vozila.

"Znali smo zateći i teretna vozila bez imalo šare na gumama, te vozila bez osnovne opreme propisane zakonom", rekao je Elmedin Muratspahić, pomoćnik komandira saobraćajne policije MUP-a KS.

Osim što ljudi voze nesigurna vozila, ta vozila se često popravljaju u "divljim garažama" koje ugrađuju nekvalitetne dijelove, tvrde stručnjaci. Nažalost, situacija je takva da bi većina nas svjesno posegla za ovakvim i sličnim rješenjima, s obzirom na to da su tzv. divlje garaže često mnogo jeftinije od ovlaštenih servisa.

Države Evropske unije najčešće podržavaju kupovinu novih automobila putem poreskih olakšica i povoljnih kredita. Na taj način postižu povećanu sigurnost saobraćaja i smanjuju emisiju štetnih gasova, budući da su novi automobili uglavnom opremljeni filterima za smanjenje količine ispušnih plinova.

Kod nas država radi sasvim suprotno.

"Kada regularno otvorite servis i prodaju vozila, imate deset različitih inspekcija, kada otvorite "na divlje" u neke garaže ne smiju ni ući. Ukoliko i dođe inspekcija, kazne su mizerne. Sve je više nelegalnih preprodavača i mehaničarskih radnji. Sve ovo doprinosi tome da autokuće gube i ono malo nade da će se prodajne brojke popraviti u nekom doglednom periodu", rekao je za naš portal Adis Bunjo, direktor jedne domaće autokuće.

Na kraju krajeva, u vremenu kada većina stanovništva jedva sastavlja kraj s krajem, ne čudi ni interes za kupovinom polovnih automobila.

Ukupni podaci o uvezenim polovnim vozilima u posljednjih pet godina:

Period Količina Vrijednost u KM
2015. 43.166 360 mil. (prvih osam mjeseci)
2014. 67.444 526 mil.
2013. 58.407 570 mil.
2012. 51.898 502 mil.
2011. 46.986 519 mil.
2010. 33.375 390 mil.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: