Hasić ističe kako se u takvim situacijama i teškim vremenima i preduzeća i države moraju okrenuti svojim osnovnim postavkama i ekonomskoj bazi, odnosno da svako u trenutku recesije treba preispitati samoga sebe, preispitati svoju viziju poslovanja, viziju razvoja, viziju državnog razvoja.
- Ključno je pitanje da vodeće osobe imaju jasnu viziju kuda idu, kuda i čemu streme. Sada, u ovim trenucima, nema vremena za greške i promašena ulaganja, ističe Hasić.
Po njegovom mišljenju recesija neće pogoditi sve vrste poslova, ali, ipak, svi će osjećati njezin uticaj.
- Obično počinje s onim uslugama i proizvodima koji se nalaze na vrhu tržišta, takozvani luksuzni proizvodi i usluge, ali se kasnije počinje polako spuštati i na sve ostalo, dodaje on.
Također naglašava da posebnu pažnju poslovna zajednica ali i država moraju usmjeriti na financijsku likvidnost, dobru naplatu i protok gotovine.
- Sve institucije moraju insistirati na plaćanju računa, pa čak i kroz posebna zakonska rješenja. Najopasnije je da u trenutku recesije, poslovni i javni sektor budu izloženi dodatnoj krizi neplaćanja. Tada ukupno poslovanje svih i privatnih i javnih ulaganja propada a ekonomija još brže klizi u propast. Bila bi greška ne razmišljati o novcu na pravi način, nego samo o poslu. Odgovorni će kako na lokalnom tako i na državnom nivou jednostavno smanjivati troškove, rezati zaposlenost i nastojati štedjeti ne mareći da se ti postupci kasnije lančano preslikavaju kroz cijelu ekonomiju te da se svima, a posebno privatnom sektoru vraćaju kao bumerang kroz smanjenu tražnju i potrošnju. Opasnost leži i u činjenici da će mnogi iskoristiti priliku ekonomske krize i otpustiti radnike. Što su ljudi zabrinutiji to više režu svoje troškove i izdatke. U uvjetima recesije, velika je greška panično rezati troškove i smanjivati cijene, naglašava Hasić.
On također upozorava da vlade na svim nivoima u BiH moraju poboljšati sistem kontrole javne potrošnje i sistem oporezivanja kako bi se osigurala produktivnost i primjereni životni standard, uz strogu kontrolu deficita. Nastupajuća recesija nosi i značajnije smanjenje ulaganja ali i nivoa zaposlenosti.
- Niže cijene roba, slaba privredna aktivnost i rastuća nezaposlenost doprinijet će opadanju stope inflacije, ističe Hasić, te dodaje da je veliki plimni val svjetske financijske krize za sada u BiH izdržan na nogama i da se sada postavlja pitanje šta dalje?!
Moglo bi se reći da je Centralna banka BiH učinila svoj dio posla, barem u ovoj fazi, a sada je red na izvršnoj vlasti da obavi svoj dio. Vlasti BiH na svim nivoima ne mogu i ne smije biti izuzetak, jer je naše tržište tijesno povezano sa svijetom i samim tim vrlo ranjivo, navodi Hasić.
U tom smislu od vlasti se, kako na kraju zaključuje Hasić, očekuju sljedeće mjere: javna potrošnja ne smije biti uzrok rasta troškova poslovanja; država ne smije biti uzročnik nelikvidnosti niti u jednom sektoru; državne investicije treba odmah preusmjeriti na one sektore i privredne subjekte koji u kratkom roku osiguravaju privredne učinke; povećati pomoć malim i srednjim preduzećima koji su glavna snaga za očuvanje i rast zaposlenosti; očuvati konkurentnost izvoznog sektora i poticati sektore koji mogu supstituirati uvoz; posebno u oblasti proizvodnje hrane; mjerama aktivne politike onemogućiti rast sive ekonomije koja ima plodno tlo u potencijalnoj krizi; kreditni potencijal banaka treba služiti prije svega privredi i stanovništvu, a ne državi.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
