{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Šansa za mlade u BiH: Poljoprivreda i IT sektor

15.3.2014. u 18:14
155
35
Šansa za mlade u BiH: Poljoprivreda i IT sektor
155
Nezaposleni, istovremeno preduzetni mladi ljudi u BiH, polako se okreću samozapošljavanju. Razvijaju vlastite biznis ideje uz pomoć raznih fondova. Svoje šanse najviše vide u poljoprivredi i informacionim tehnologijama.
Petar Radolović  (Foto: DW)
Petar Radolović (Foto: DW)


Kada je upisao ekonomski fakultet, Petar Radulović nije znao da će prije nego što stekne diplomu, postati poljoprivredni proizvođač. Dolazi iz opštine Petrovac, u selu Drinić ima porodičnu parcelu koju je sa svojom sestrom, pretvorio u poljoprivrednu.

"Prijavio sam se na konkurs koji je pružao podršku mladim preduzetnicima. Odlučio sam se za proizvodnju i preradu heljde. Između ostalih i moja ideja je nagrađena sa 4.000 dolara, što mi je bilo dovoljno za početne korake", kaže Petar. Godinu dana kasnije, pokazalo se da je poslovna ideja održiva, isplativa i da ima dalju perspektivu, piše Deutsche Welle.

Od prakse do profitabilnog posla



"Heljda je povrće, a ne žitarica kako mnogi misle. Ne sadrži gluten i zbog toga je sve popularnija u ishrani. Potražnja za heljdom i proizvodima od nje konstantno raste", objašnjava Petar zašto se odlučio baš za ovu kulturu.

Od ranog proljeća do jeseni radovi su intenzivni. Sada je već cijela Petrova porodica angažovana na parceli. Sve što proizvode, proda na području Banjaluke putem preporuke i ličnih kontakata. Do sada su ukupno proizveli oko četiri tone heljde. Iako zvuči mnogo, mladi poljoprivrednik kaže da je to nedovoljno za ozbiljno pojavljivanje na tržištu.

"Ovo je idealna šansa da sestra i ja izoštrimo svoje preduzetničke vještine, steknemo praksu. Nadamo se da će prerasti u ozbiljan posao, na dobrom smo putu", ističe Petar.

Marko Martić iz banjalučkog Centra za istraživanja i studije "Gea", koja realizuje projekat studentskog preduzetništva, kaže da bi se mladi sve više trebali okretati samozapošljavanju. Poručuje im da ne maštaju isključivo o poslu u državnoj upravi. Kako ističe, važno je da razvijaju svoje potencijale u skladu s potrebama u realnom sektoru.

"Poznati su uzroci velike nezaposlenosti. Jedan od ključnih je loš obrazovni sistem, njegova neusklađenost sa stanjem na tržištu rada. Školujemo kadar za državne službe, umjesto da se okrećemo konkretnim zanimanjima."

Semir Musić (Foto: DW)
Semir Musić (Foto: DW)


Praktičnom poslu okrenuo se i 22-godišnji Semir Musić iz Sarajeva. Završio je ekonomski fakultet, a svoju budućnost vidi između ostalog, u poljoprivredi. Na plantaži ribizli i drugog bobičastog voća proizveo je 1.700 sadnica, a od ovog proljeća proširuje parcelu i proizvodnju.

"Odrastao sam pored jedne male plantaže svojih komšija. Oni bi sve što uberu nosili na pijacu, i uvijek bi sve prodali bez problema. To me je navelo na razmišljanje jer je očigledno ponuda mnogo manja od potražnje", objašnjava Semir kako je sve počelo.

U situaciji kada je kriza sve veća, poslovni ambijent veoma loš, Semir vidi šansu za nove projekte.

"Naravno da je loše što nemamo privredu, ali to treba iskoristiti. Čim god da se mlad čovjek počne baviti u BiH, šta god da pokrene, nema veliku konkurenciju. Treba samo biti uporan", smatra Semir. Uvjeren je da je upravo u poljoprivredi i u informacionim tehnologijama najveća šansa za sve. I sam se, kaže, pomalo bacio u softverske vode.

Udruživanje je neophodno



Petar je zagovornik poznatog modela poljoprivrednih zadruga. Uključen je u osnivanje Centra za ruralni razvoj, koji će imati za cilj da podrži preduzetnike u ruralnom području koji se bavi poljoprivredom. Sljedeći korak je osnivanje zadruga.

"Zajedničkim snagama proizvođači bi mogli pristupiti inostranom tržištu, prije svega njemačkom i austrijskom."

Marko Martić (Foto: DW)
Marko Martić (Foto: DW)


Mladi Mostarac, student informatike Dino Joldić svojom neobičnom poslovnom idejom već je privukao klijente. Riječ je o snimanju iz vazduha, pri čemu se kamera nalazi na specijalnoj letjelici, dok korisnik sa sigurnog tla vrlo jednostavno njom upravlja, piše Deutsche Welle.

"U ozbiljnim sam pregovorima sam s jednom kompanijom. Krajnji korisnici ove usluge su agencije za nekretnine, plantaže, vinograde, hotelski kompleksi, marketinške agencije itd."

Svi ovi mladi preduzetnici nailaze na određene prepreke prilikom pokretanja posla, ali to ih ne obeshrabruje.

"Kada sam pokušao registrovati firmu, rečeno mi je da kao redovan student to ne mogu uraditi, već moram biti vanredan. To je besmisleno. Kada sam taj problem riješio, naišao sam na drugi. Promjenu adrese sam čekao cijeli mjesec ali sam za taj period morao platiti doprinose, jer država traži svoje", objašnjava Dino.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: