{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Protiv mobinga se možete boriti

S
4.4.2007. u 09:00
0
4
Protiv mobinga se možete boriti
0
Protiv mobinga se možete boriti
Mobing je engleska riječ koja je sve uobičajenija na našim prostorima, a podrazumijeva zlostavljanje na poslu. Ukoliko poznajete žrtve mobinga ili ste i sami jedna od njih, onda trebate znati da se itekako možete boriti protiv mobinga. O pravnim lijekovima u slučaju mobinga, razgovarali smo sa Brankom Inić, pravnicom iz Helsinškog komiteta za ljudska prava.
Prema Leymannu: "Mobing ili psihološki teror u poslovnom životu odnosi se na neprijateljsku i neetičku komunikaciju koja je usmjerena na sistematičan način od strane jednog ili više pojedinaca, uglavnom prema jednom pojedincu, koji je zbog mobinga stavljen u poziciju u kojoj je bespomoćan i u nemogućnosti da se odbrani i držan je u njoj pomoću stalnih maltretirajućih aktivnosti. One se odvijaju s visokom učestalošću i u dužem razdoblju. Zbog visoke učestalosti i dugog trajanja neprijateljskog ponašanja, to maltretiranje dovodi do značajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje".

Svaki radnik tokom svog radnog vrijeka ima 25% šanse da bude barem jednom žrtva mobinga. Mobing je daleko više od povremenih konflikata ili uredskih svađa. Ko prakticira mobing ima svjesnu namjeru da naškodi radniku te ga na kraju prisili da napusti radnu sredinu.

Psiholozi tvrde da su zlostavljači "moberi" osobe s poremećajem ličnosti. To su manje sposobne, ali moćne osobe bez kapaciteta za ljubav, radost, igru, kreativnost, davanje i dijeljenje. Njima se lako pridružuju slabi u strahu da ne postanu žrtve. Mobingom prikrivaju nemoć u nekoj drugoj sferi svoga života (najčešće privatnog) formirajući oko sebe grupu u kojoj dokazuju svoju moć i važnost na račun žrtve. Često se zlostavljači zapravo osjećaju podređeno. Nerijetko to čine iz straha da neće biti cijenjeni ili da će sami postati nečijom žrtvom.

U Evropi postoje klinike specijalizovane za liječenje žrtava neljudskog ponašanja šefova kojima nije cilj produktivnost preduzeća, već svakovrsno potčinjavanje podređenih
ljudi.

No, kako stvari stoje kod nas? Loša ekonomska situacija i nužda natjerali su radnike da rade sve i svašta pa i da trpe mobing. Zlostavljanje seže od psihičkog i fizičkog izrabljivanja pa do seksualnog zlostavljanja te raznih oblika diskriminacije.

Iako postoji zakon o radu, radnici se jako teško mogu odbraniti od ovakvog napada jer taj Zakon ne uzima u obzir mobing niti bilo koji oblik zlostavljanja koji mobing podrazumijeva.

"Radno mjesto je jedino mjesto gdje se krše ljudska prava a da za to kršenje niko ne odgovara. Međutim posljedica mobinga je u većini slučajeva ispostavljenje nezakonitih rješenja od strane poslodavaca. U takvim situacijama Helsinški komitet je predlagao žrvama mobinga ili viktimizacije da pokrenu sudski postupak radi poništavanja nezakonitih rješenja u takvoj situaciji i da se u sudskom postupku prožima mobing i viktimizacija te da ta prožimanja uđu u obrazloženje presude suda", objasnila nam je pravnica iz Helsinškog komiteta za ljudska prava, Branka Inić

Iako nema zakona koji se bavi mobingom i njegovim posljedicama, Helsinški komitet radi na implementaciji Antidiskriminacijskog zakona. U tom Zakonu je utvrđen mobing i viktimizacija. Dakle, nakon usvajanja ovog Andiskriminacijskog zakona pravni osnov biti će i mobing. Iako je do sada prvi poznati slučaj mobinga o kojem su izvještavali iz Centra za istraživačko novinarstvo, a radi se o slučaju Zahide Selak, grafičarke u Arhivu FBiH koja je Općinskom sudu u Sarajevu podnijela tužbu protiv svog nadređenog Mensura Hadžimusića tražeći odštetu za "pretrpljeni mobing, odnosno psihičko zlostavljanje na poslu", iz Komiteta kažu da ima još slučajeva.

"Slučajevi mobinga i viktimizacije se po prijavama vode kod Komiteta. Čak na prijedlog Komiteta stranke pokreću sudski postupak. Jedan od njih je okončan pozitivno u korist naše stranke. Ipak, predmet tužbe su bila nezakonita rješenja ispostavljena od poslodavca, odnosno onemogućavanje zaposlenici da obavlja poslove iz ugovora o radu. Mobing se samo prožeo kroz tekst presude i obrazloženje, ali i to je jako dobra stvar", dodala je Inić.

Iako se Zakon o radu odnosi na privatna i na državna preduzeća, većina poslodavaca su privatnici, a to implicira da u svojim firmama mogu raditi šta god žele.

"Zakon o radu se odnosi i na privatne i državne institucije. Ali naravno da se suočavamo sa ponašanjima poslodavaca koji odlučuju kao da su "zakonodavci" i od njihove želje i volje zavisi hoće li primijeniti zakon. Zapažanja Komiteta su da se izbjegava odgovornost poslodavaca, da mnogi zaposlenici ne pokreću sudske postupke, prihvataju nezakonitosti i sl.", naglasila je Inić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: