{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nezaposleni bi trebali platiti i do 100 KM za prijavu na konkurs

S
1.11.2011. u 15:54
0
39
Nezaposleni bi trebali platiti i do 100 KM za prijavu na konkurs
0
Nezaposleni bi trebali platiti i do 100 KM za prijavu na konkurs
Da bi se neko prijavio na konkurs za posao u Bosni i Hercegovini potrebno mu je skoro 100 KM za sakupljanje potrebne dokumentacije. Svaki dokument koji se traži putem konkursa mora biti ovjerena fotokopija ili original, tako da i navodni besplatni konkursi za posao, koštaju.
Centri civilnih inicijativa su analizom došli do podataka da poslodavci u sklopu konkursne procedure kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, u Federaciji BiH, od kandidata zahtijevaju Ljekarsko uvjerenje za čije dobijanje od nadležne institucije kandidat treba izdvojiti od 30 do 60 KM, Uvjerenje o nekažnjavanju za čije izdavanje kandidat treba izdvojiti 15 KM, Uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka koje se izdaje na osnovu priložene takse u iznosu od 15 KM, ovjerena kopija Diplome koja se dobija za 0,20 KM, Rodni list i Uvjerenje o državljanstvu su besplatni i izdaje ih nadležna općina na zahtjev kandidata, biografija, te stručni ispit koji se svakako plaća u sklopu redovne procedure koju provodi Agencija za državnu službu Federacije BiH ili BiH.

U sklopu konkursa objavljenih u BiH često se od potencijalnih kandidata zahtijeva i dostavljanje Uvjerenja o nekažnjavanju. Za dobijanje ovog dokumenta od sudova potrebno je izdvojiti, na primjer u Kantonu Sarajevo, 15KM.

Posljednji u nizu objavljenih konkursa, a u kom se traži ovakvo uvjerenje, je raspisalo JP Elektroprivreda RMK Breza za direktora Dioničarskog društva. U ovom se konkursu među ostalim dokumentima traži i uvjerenje od MUP-a da kandidat nije osuđivan za krivično djelo i privredni prijestup. Prema podacima do kojih su u svojim analizama došli u Centrima civilnih inicijativa, zahtijevanje Uvjerenja o nekažnjavanju protivno je zakonu, i to Zakonu o krivičnom postupku FBiH (član 227. Stav 4.) i Krivičnom zakonu RS (član 103. Stav 4.).

Ovakvih primjera je stotine, a svi oni direktno krše odredbe i Zakona o zaštiti ličnih podataka. Poslodavci navode zakonsku obavezu da "Kаndidаti zа trаženа rаdnа mjestа ne smiju biti osuđivаni prаvosnаžnom presudom zа krivičnа djelа učinjenа protiv dostojаnstvа ličnosti, morаlа, službene dužnosti, trgovine ljudimа, zlostаvljаnjа djetetа, polnog i drugog nаsiljа nаd djetetom ili mаloljetnom osobom." Međutim, radi se o tome da je poslodavac po zakonu obavezan da Uvjerenje o nekažnjavanju pribavi službenim putem iz MUP-a i zakon zabranjuje da se od kandidata lično zahtijeva ovaj dokument.

Uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka nije sporan dokument. Sporno je Uvjerenje o nekažnjavanju, jer je kazna/osuda nešto što je dio prošlosti jednog čovjeka i zakonom se ti podaci štite, odnosno mogu se dobiti na uvid službenim putem ukoliko postoje opravdani razlozi za to.

U Agenciji za zaštitu ličnih podataka tvrde kako nije sporno da se Uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka traži lično od kandidata, ali jeste recimo njegova cijena koja je u Sarajevskom kantonu 15 KM, dok je u drugim mjestima u BiH izdavanje ovog dokumenta besplatno. Ovaj dokument bi se trebao, slično ljekarskom uvjerenju, tražiti isključivo od onih kandidata za koje bude izvjesno da će biti primljeni na posao, a prije potpisivanja Ugovora o radu, znači nakon formiranja rang-liste prema broju osvojenih bodova na konkursu.

Ukoliko poslodavac ima potrebu da raspolaže podacima da li je neko kažnjavan ili ne, on mora to službeno učiniti i da se po protokolu zna ko je i zašto koristio te podatke.

Postavlja se pitanje kako da novac za navodne besplatne konkurse izdvajaju građani koji žive u zemlji u kojoj je prema posljednjim podacima više od pola miliona ljudi nezaposleno, a riječ je samo o osobama registrovanim u zavodima za zapošljavnje. Broj onih koji ne rade, a pritom još nisu ni evidentirani, nepoznat je, ali stručnjaci vjeruju da je riječ o stotinama hiljada ljudi.

Samo u prvih osam mjeseci ove godine uredima Zavoda za zapošljavanje prijavilo se više od 60.000 osoba koje su ostale bez posla, što znači da u BiH svakog dana posao u prosjeku gubi 250 ljudi.

Problemom nezaposlenosti pozabavila se nedavno i Evropska komisija koja je u Izvještaju o napretku BiH u 2011. godini istakla niz problema zbog kojih imamo poraznu statistiku o zapošljavanju. Stručnjaci iz EU velikom preprekom efikasnom odgovoru na nezaposlenost smatraju administrativnu rascjepkanost, pa je zbog mnogih različitih propisa u različitim dijelovima zemlje onemogućeno uživanje istih prava.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: