{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


FOTO
/
Kako se zaposlio mladi Aleksandar Vrhovac

6.9.2012. u 11:16
3
0
Kako se zaposlio mladi Aleksandar Vrhovac
3
Privreda Bosne i Hercegovine u opadanju, na nižem nivou negoli je bila 1990. pred brojne je ljude postavila znatne probleme, ali se s ovakvim problemima posebno suočavaju mladi. Gotovo 60 posto ih nije u stanju pronaći posao kako bi započeli život kao odrasle osobe.
Aleksandar Vrhovac
Aleksandar Vrhovac

Mnoge mlade osobe razmišljaju o napuštanju BiH, sanjajući o boljim izgledima negdje u inozemstvu.

Jedan od njih je i Aleksandar Vrhovac: "Nisam želio da napustim BiH.", kaže s uvjerenjem, "Međutim, bio sam u stalnoj potrazi za poslom, išao sam s jednog razgovora za posao na drugi, ali bezuspješno. Mnogo je mladih koji su veoma obeshrabreni. Čini se da je beskorisno ulagati ikakav napor u tom smislu."

Sa 25 godina, Aleksandar nije imao nikakvog prethodnog radnog iskustva. Nije znao izraditi rezime, tražiti posao ili se prezentirati na razgovoru za posao – sve dok nije došao u jedan od novih centara za informiranje, savjetovanje i obuku (poznatijih pod nazivom CISO centri) koji su se otvarali širom zemlje.

Tu je konačno naučio kako se na najbolji način predstaviti potencijalnim poslodavcima. Na jednom od sljedećih intervjua dobio je posao u jednom domaćem lancu prodavnica.

"Uposlenici CISO centra su me ohrabrili i pomogli izgraditi samopouzdanje, što se i isplatilo", kaže dodajući: "Jako sam sretan što imam priliku da radim."

Aleksandar je pronašao osnovu na kojoj može započeti graditi svoj život kao odrasla osoba. Bosna i Hercegovina je zadržala mladu osobu koja može dati svoj doprinos njenoj budućnost, umjesto da bude još jedna kap u odlivu mozgova.

Usluge namijenjene isključivo mladima

CISO centri nastali su kao rezultat zajedničke, UN-ove inicijative koju su poduzeli UNDP, Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA), Volonteri Ujedinjenih nacija (UNV) te Međunarodne organizacije za migracije (IOM). U partnerstvu sa institucijama vlasti te uz pomoć Vlade Španije, ovih pet organizacija ujedinile su se u okviru Programa zapošljavanja i zadržavanja mladih u BiH. Cilj ovog programa je, između ostalog, pomoći mreži zavoda za zapošljavanje u BiH da mladim osobama pruže kvalitetniju podršku.

Pristup koji je uveden kroz ovaj program u BiH je novina. Umjesto da polazi od pretpostavke da sve nezaposlene osobe trebaju istu vrstu podrške, kroz program su pokrenuti CISO centri koji su pružali usluge posebno namijenjene mladim osobama koje su tek stupile na tržište rada.

Zavodi za zapošljavanje su, u prošlosti, obavljali osnovne funkcije poput registracije novih nezaposlenih osoba te potvrđivanja službenih dokumenata. CISO centri, premda ih sponzoriraju zavodi, djeluju proaktivno, nastojeći sami doprijeti do mladih osoba. Uče ih kako pisati rezimee, uspješno se prezentirati na razgovorima za posao, unaprijediti vještine rada na računaru te kako naći radna mjesta i mjesta na kojima mogu odraditi pripravnički rok.

Danas 16 ovakvih centara širom zemlje pružaju standardizirane, kvalitetne usluge mladim nezaposlenim osobama, što je značajan korak na smanjenju nejednakosti u smislu mogućnosti zaposlenja, pogotovo takve nejednakosti u odnosu na mlade ljude koji dolaze iz ruralnih područja, koji obično imaju na raspolaganju manje resursa. U četrnaest mjeseci koliko rade, centri su osigurali profesionalnu orijentaciju i obuku iz različitih vještina za više od 6.800 mladih osoba, dok je njih 1.800 steklo svoja prva radna iskustva.


Shema razmjene oglasa na posao na Facebook stranici CISO učinila je da obeshrabrujući odlasci na biroe za zapošljavanje kako bi se potražili oglasi za posao na starim oglasnim pločama postanu daleka prošlost.

Bez obzira gdje se nalazili, mladi se mogu priključiti na online sistem kako bi pronašli informacije, kao i kako bi se povezali s CISO centrima i drugim osobama koje traže posao. Stranica je u prvoj godini postojanja imala 11 miliona posjeta.

Prevazići skepsu

Niz je faktora koji su CISO centrima pomogli da se ukorijene. Jedan od najznačajnijih je spremnost UN-ovog programa da prepozna i pozabavi se široko rasprostranjenim skepticizmom po pitanju vrijednosti ovakve nove vrste usluge. Osobe koje rade u zavodima za zapošljavanje naviknuli su svoje obaveze poimati i o njima razmišljati na određeni način. Javnost je navikla na usluge koje ne zadovoljavaju sve njihove zahtjeve.

Polazna tačka bila je odnjegovati interes i osjećaj odgovornosti (vlasništva) među postojećim osobljem zavoda za zapošljavanje. Program je počeo izgradnjom odnosa sa zvaničnicima na visokom nivou kao i srednjem rukovodstvu i direktorima službi zaduženim za svakodnevnu administraciju.

Usklađenim advociranjem tvorci odluka su uvjereni da ulože u uspjeh ovog programa tako što će finansirati neke od obuka i angažman CISO osoblja.

Programski tim je održao sastanke i radionice na kojima su pojašnjavane moguće koristi od centara koji će se u svom radu fokusirati na mlade; kada su ovi centri proradili, na dodatnim su sesijama razmijenjena rana iskustva i uspjesi. Povoljno medijsko izvještavanje pomoglo je da se pošalje poruka da je za budućnost zemlje potrebna promjena. Zvaničnici zavoda za zapošljavanje su po ovom pitanju bili posebno prijemčivi, s obzirom da je isti pomagao u ublažavanju percepcije prisutne u javnosti da zavodi, u doba sveprisutne nezaposlenosti, ne rade dovoljno.

Još jedan prioritet, već od rane faze, bio je osigurati da nove usluge budu visokokvalitetne i od važnosti za mlade, te da stimuliraju potražnju. U tom je smislu UNDP sarađivao s zavodima za zapošljavanje na dubinskoj obuci osoblja CISO centara, uključujući i tehnike usmjerene na mlade te individualno savjetovanje u domeni zapošljavanja. Premda je bila konkretno namijenjena centrima, obuka se oslanjala na širu, već postojeću platformu na raspolaganju zaposlenima zavoda, čime je minimizirano dodatno administrativno opterećenje.

Razne UN-ove agencije su ovom programu doprinijele različitim izvorima stručnih znanja, kroz proces u kojem su planirane i realizirane nove usluge. UNDP je ponudio ulazne podatke o procjenama tržišta rada kako bi se savjetodavne usluge prilagodile potrebama, dok je UNICEF pomogao u uspostavi obuke iz životnih vještina– kako bi se mladima pomoglo da upravljaju svojom osobnom ali i profesionalnom domenom. UNV je mladima pomogao da kao jedan od mogućih izvora radnog iskustva razmotre i u obzir 1uzmu volonterski rad.

Održati dobru praksu

Bosna i Hercegovina, poput brojnih drugih zemalja djeluje u vremenu štednje, u okolnostima zabrane zapošljavanja dodatnih radnika u javnom sektoru. Bez obzira na ove okolnosti, podrška održavanju CISO centara bila je veoma snažna. Vlada je pomogla pronaći prostore za više ovakvih centara dok su zavodi za zapošljavanje započeli izmjene propisa kako bi operativne troškove za rad CISO centara ugradili u svoje vlastite budžete – devet ovakvih centara na dobrom su putu da budu obuhvaćeni budžetom do kraja 2012., a potom bi ih trebalo slijediti i preostalih šest.
U planovima se poziva na otvaranje još 14 centara, dijelom nadovezivanjem na postojeću mrežu klubova za traženje posla koje finansira Švicarska agencija za razvoj i saradnju.

U međuvremenu su pojedini direktori zavoda počeli osoblju CISO centara dopuštati da putuju i usluge ovih centara pružaju u područjima u kojima ovakvi centri još uvijek nisu uspostavljeni.

UN sistem, iz svojeg ugla, i dalje aktivno radi na drugim ključnim dimenzijama u domeni zapošljavanja mladih. Jedna od inicijativa je identificiranje i praćenje mladih ljudi koji školu napuštaju prije završetka školovanja – kroz općinske baze podataka, kako bi vlasti mogle razumjeti razloge zbog kojih mladi napuštaju školovanje te kako bi mogle izraditi djelotvorne strategije kojima bi se mladi ljudi podstaknuli na povratak u školu.

U područjima s visokom stopom migracija, osnovne i srednje škole su koristile pomoć koju je osigurala IOM kako bi podigle svijest mladih ljudi o potencijalnim opasnostima koje im prijete kod odlaska u inostranstvo - poput lažnih oglasa za posao te rizika od eksploatacije. UNFPA pak pomaže u izradi prvog državnog sistema za praćenje kretanja u domeni migracija mladih, što predstavlja ključni input kako bi se, kako odgovor na ista, osmislili precizni zakoni i politike.

Premda, dugoročnije gledano, kako bi se osigurali poslovi za još više mladih ljudi privreda Bosne i Hercegovine treba rasti, zasad su, barem neki od njih, barem bolje pripremljeni za put kroz teška vremena.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: