Profesor Nilli Lavie sa Sveučilišta u Londonu smatra kako bi takvi testovi mogli odmah 'otkriti' osobe koje se teško fokusiraju na radne obaveze te da bi omogućili bolji i kvalitetniji izbor, primjerice potencijalnih pilota ili vozača autobusa. Naučnici ističu kako bi intervjui za posao i testovi prirođenih sposobnosti i dalje bili ključni za postupak primanja na određeno radno mjesto.
Psihometrijski testovi u Velikoj Britaniji su sastavni dio postupka pri zapošljavanju novih radnika u nekim firmama, a za njih su posebno zainteresirane velike kompanije. Riječ je o standardnim testovima kojima se procjenjuje profil ličnosti, emocionalni profil osobe, odbrambena usmjerenost ispitanika i tome slično, dakle pitanja su postavljena na način da se dozna više o karakternim crtama osobe koja se prijavila na konkurs.
Stručnjaci su nedavno proveli istraživanje koristeći niz sličnih slovnih zagonetki i premetaljki koje se povremeno pojavljuju na ekranu ispitanika, mjereći pritom vrijeme u kojemu ih je ispitanik uspio riješiti. Kod nekih je ispitanika primijećeno da je njihov stepen koncentracije, unatoč sve lakšim zadacima, s vremenom postepeno opadao.
"Čest je slučaj da osobe izađu iz prostorije u kojoj su riješile zadane testove, uvjerene kako su bile iznimno uspješne te da nisu bile rastresene, no naše iskustvo i činjenice pokazuju kako je nekim kandidatima trebalo sve više vremena za pojedine odgovore te da su prema završetku testiranja parvili sve više grešaka", rekao je profesor Lavie.
"Rastresenost na radnom mjestu može imati vrlo ozbiljne posljedice, a ponekad dovesti i do ozbiljnih nesreća", kazao je profesor, a prenosi Hina.
Profesor organizacijske psihologije i zdravlja na Univerzitetu za menadžment u Lancasteru, Cary Cooper smatra kako bi dodatni testovi spomenutog tipa mogli biti vrlo korisni.
"Očito je da je kod nekih zanimanja vrlo važno da zaposlenici ne budu rastreseni, već, naprotiv, vrlo dobro koncentrirani - ko, primjerice, želi zaposliti rastresenog kontrolora letenja?"
