Od uspostave programa 1987., milioni siromašnih Evropljana dobili su pomoć u hrani iz intervencijskih zaliha CAP-a putem humanitarnih organizacija i socijalnih službi.
Sredinom 1990-ih izmijenjena su pravila tako da se hranu za siromašne može nabavljati i na otvorenom tržištu.
Evropski parlament prihvatio je u četvrtak prijedlog Evropske komisije da se dopusti kupnja još više hrane na tržištu u te svrhe, s obzirom na to da su se zalihe hrane smanjile uslijed niza reformi CAP-a i povećane potrebe za takvom vrstom pomoći zbog proširenja EU-a i ekonomske krize.
Evrozastupnici prihvatili su i povećanje broja proizvoda obuhvaćenih programom kako bi se osigurala uravnoteženija prehrana, kao i uvođenje dugoročnijih planova distribucije od 2010. kako bi se novac efikasnije iskoristio.
No, zbog ekonomskih poteškoća u mnogim državama članicama, zastupnici Evropskog parlamenta usprotivili su se prijedlogu da i nacionalne vlade sudjeluju u financiranju sheme, zatraživši umjesto toga da se zadrži postojeći sistem financiranja isključivo iz evropskog budžeta.
Smatraju također da bi evropski budžet trebao pokrivati i troškove skladištenja, a ne samo administrativne troškove i troškove prijevoza, što je predložila Komisija.
Parlament je zatražio i da program distribuira samo hranu proizvedenu u EU, po mogućnosti svježu i lokalnu.
Po podacima Eurostata, 80 miliona ljudi u EU živi ispod granice siromaštva (16 posto populacije).
Pomoć EU-a u hrani, po Komisiji, koristi više od 13 miliona ljudi.
Program ove godine raspolaže s budžetom od 500 miliona eura. Sudjelovanje u programu je dobrovoljno.
Prošle godine sudjelovalo je 19 država članica. Sudjelovale nisu Njemačka, Velika Britanija, Nizozemska, Švedska, Danska, Austrija, Cipar i Slovačka.