Energetska grupacija EFT
0

Počinje izgradnja hidroelektrane Ulog na Neretvi

FENA
Neretva
Neretva
Energetska grupacija EFT započet će prvu fazu projekta izgradnje hidroelektrane "Ulog" na rijeci Neretvi nakon što je nedavno od Vlade RS-a dobila koncesiju.

Ovo preduzeće je od 2005. većinski vlasnik Rudnika lignita Stanari kod Doboja, a počeli su i izgradnju termoelektrane na tom području.

Zlatan Matko, direktor investicija u EFT-u, kazao je da, nakon što su dobili koncesiju za izgradnju hidroelektrane "Ulog" na rijeci Neretvi, odmah pristupaju prvoj fazi projekta, koja podrazumijeva izradu detaljne studije izvodljivosti, dopunskih geoloških projekata, regulacionog plana i tendera za nabavku neophodne opreme.

„Kao i u slučaju gradnje termoelektrane Stanari kod Doboja, cio projekt bit će proveden u skladu s direktivama Evropske unije o zaštiti životne sredine. Ovu fazu projekta ćemo završiti za godinu dana“, kazao je Matko.

Ukupna vrijednost investicije, kako je saopćeno iz EFT-a, iznosi oko 100 miliona eura.

Na osnovu prethodne studije izvodljivosti, hidroelektrana "Ulog" bit će koncipirana kao klasično derivaciono postrojenje. Sačinjavat će ga dva agregata instalirane snage od 35 megavata, koji će godišnje proizvoditi 76 gigavatsati električne energije.

Planirano je da hidroelektrana bude puštena u probni rad 2013. godine.

Pored izgradnje hidroelektrane planirana je i izrada saobraćajnice i gradnja 110-kilovoltnog dalekovoda od HE "Ulog" do TS "Kalinovik".

„Zadovoljni smo odlukom Vlade RS-a. EFT je vodeći investitor u elektroenergetskom sektoru BiH. Posljednjih godina svojim ulaganjima i rezultatima pokazali smo se kao pravi partner za razvoj ovdašnjeg elektroenergetskog sektora. U kombinaciji s Termoelektranom Stanari, HE "Ulog" će EFT-u obezbijediti veću fleksibilnost u proizvodnji električne energije“, izjavio je Matko.

Stanovnici Uloga pozdravili su odluku o dodjeli koncesije za izgradnju hidroelektrane, koju vide kao jedinu šansu za razvoj ovog mjesta.

"Ulog je jedina varoš do koje nema asfalta. Ovde je nekada živjelo 8.500 ljudi, a danas nas je ostalo 19 stanovnika. Početkom radova i asfaltiranjem puta očekujem da će nam se neko i vratiti", kazao je predsjednik Mjesne zajednice Mlađen Mijanović.