Osiguravajuće kuće vjerojatno će se usredotočiti na prodaju polica životnog osiguranja više nego na prodaju obaveznih osiguranja, kako bi generisale pozitivniji novčani tok. Investicijsko bankarstvo će se, umjesto kompleksnih proizvoda, orijentisati na penzione fondove pošto su stabilni i bez velikih oscilacija u pogledu rizika.
S obzirom na usporavanje tržišta kapitala, jedno od pitanja u Deloitteovom istraživanju odnosilo se na zabrinutost vodećih ljudi u finansijskoj industriji u vezi izvora finansiranja. Očekivano, većina (76 posto) ispitanika zabrinuta je oko mogućnosti osiguranja stabilnijih izvora finansiranja u trenutnim okolnostima na tržištu, dok je čak 20 posto “veoma zabrinuto”.
Svi se ispitanici slažu da je razdoblje visokih koeficijenta finansiranja gotovo ili barem na neko vrijeme zaustavljeno, te da je pred finansijskim institucijama doba smanjene razine zaduživanja (deleveraging). Pitanje toka novca i upravljanja rizicima izbila su u prvi plan kako za banke, tako i za osiguravatelje. To znači da je zaustavljeno daljnje širenje njihova poslovanja, ali i da su prinuđeni na redefiniranje cijena svojih proizvoda.
Zanimljivo je da 12 posto ispitanika smatra da će državne uprave “neograničeno dugo” značajnije podupirati finansijske institucije. Ipak, gotovo polovina (46 posto) vjeruje da će se državni utjecaj smanjiti za tri do pet godina.
“Većina se ispitanika slaže da, kratkoročno gledajući, postoje značajne koristi od državnih intervencija budući da one osiguravaju daljnji potencijalni pristup kapitalu, utječu na stabiliziranje cijena i omogućuju neometano poslovanje. Međutim, ispitanici su zabrinuti da bi dugoročnija državna podrška mogla štetiti konkurentnosti, pošto bi vlade mogle uspostaviti preveliku kontrolu i operativna ograničenja,” napominje Ivan Fabijančić, direktor u Odjelu za finansijsko savjetovanje u Deloitteu.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
