{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Pad kursa evropskih valuta

F
19.8.2007. u 15:29
0
0
Pad kursa evropskih valuta
0
Pad kursa evropskih valuta
Zabrinutost ulagača na svjetskim deviznim tržištima da bi evropske središnje banke mogle odustati do daljnjeg podizanja kamatnih stopa uslijed širenja krize na američkom tržištu hipotekarnih kredita protekle nedjelje rezultirala je značajnijim padom kursa eura i britanske funte prema dolaru.
Tako je euro u proteklome razdoblju oslabio 1,6 posto prema dolaru, na 1,3475 dolara. Tokom trgovanja potonuo je na najnižu razinu u zadnja dva mjeseca od 1,3383 dolara. Britanska funta oslabila je dva posto, na 1,9814 dolara, što je njezin najniži kurs od proljeća. Istovremeno, švicarski franak potonuo je 0,8 posto, na 1,208 franaka za dolar.

"Kurs dolara nastavlja bilježiti dobitke prema funti i euru kako jačaju brige ulagača oko toga koliko su ustvari snažna evropske ekonomije", izjavio je James Hughes, tržišni analitičar pri londonskom CMC Marketsu. Kazao je i da jačaju spekulacije da bi Bank of England i Evropska središnja banka mogle oklijevati s daljnjim dizanjem kamatnih stopa.

Obje središnje banke ostavile su na svojim posljednjim zasjedanjima kamatne stope nepromijenjenima. Tako ključna kamatna stopa u Britaniji iznosi 5,75 posto, a u eurozoni 4,0 posto. Nedavno je i američka središnja banka Fed ostavila je ključnu kamatnu stopu na 5,25 posto.

Općenito, tržišta nervozno iščekuju bilo kakav novi dokaz da se problemi s američkog tržišta drugorazrednih hipotekarnih zajmova šire na ukupnu ekonomiju, što ulagače potiče na povlačenje novca iz rizičnije imovine u sigurniju, odnosno u valute s nižim prinosom. U takvim uslovima najoštrije je potonuo kurs novozelandskog dolara, koji nosi kamatu od 8,25 posto. Njegov kurs potonuo je 2,4 posto prema zelenoj valuti, pa stoji 0,632 američka dolara.

Potezi najvećih središnjih banaka u svijetu usmjereni na povećanje likvidnosti u bankarskom sistemu pomogli su donekle umiriti finansijska tržišta pogođena nervozom zbog velikih gubitaka banaka i fondova povezanih s krizom na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova. U proteklih sedam dana ulile su ukupno više od 300 milijardi dolara u nacionalne bankarske sisteme.

U nastojanju da smiri tržište, američki ministar finansija Henry Paulson izjavio je u četvrtak za Wall Street Journal da će velike oscilacije cijena na finansijskim tržištima naštetiti američkom ekonomskom rastu, no da je finansijski sistem dovoljno snažan da podnese te gubitke bez zapadanja ekonomije u recesiju. A predsjednik Feda u St Louisu William Poole kazao je da nema potrebe za hitnim rezanjem kamatnih stopa. No, u petak su američki monetarni zakonodavci neočekivano snizili diskontnu kamatnu stopu za pola postotnog boda, na 5,75 posto, u nastojanju da osiguraju dovoljni dotok kredita privredi.

U međuvremenu, tečaj jena porastao je na najviši nivo prema dolaru i euru u zadnjih gotovo 10 mjeseci. Tako se dolarom trgovalo po 113,2 jena ili 3,4 posto manje nego u nedjelji ranije. Euro je potonuo u jednom trenutku na 149,28 jena - najniži novo od početka novembra lani. Nedjelja je zaključena na 154 jena.

Tako snažan skok jena potaknuo je spekulacije da bi japanske monetarne vlasti mogle intervenirati na tržištu kupovinom dolara, što su posljednji put učinile 2004. Tada je to izraslo u kampanju dugačku 15 mjeseci, u koju je bilo uloženo 35 trilijuna jena ili 305 milijardi dolara. "Institucionalni ulagači likvidiraju imovinu da bi se zaštitili, što rezultira kupovinama jena. To povećava vjerovatnoću
da će Bank of Japan intervenirati, svi su toga svjesni", rekao je Hans-Guenter Redeker, glavni valutni strateg pri BNP Paribasu.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: