{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Novi stand-by aranžman s MMF-om trebao bi osigurati veću fiskalnu disciplinu

F
23.11.2012. u 11:58
0
2
Novi stand-by aranžman s MMF-om trebao bi osigurati veću fiskalnu disciplinu
0
Novi stand-by aranžman s MMF-om trebao bi osigurati veću fiskalnu disciplinu
Dostupni ekonomski pokazatelji zaključno s krajem trećeg kvartala 2012. jasno ukazuju da do očekivanog blagog oporavka ključnih pokretača ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine (BiH) do kraja godine neće doći, pokazuje istraživanje i analiza Raiffeisen banke d.d. Bosna i Hercegovina.
Tokom trećeg kvartala došlo je do značajnog snižavanja prognoza ekonomskog rasta evrozone i zemalja regije koji su trgovinski partneri BiH i time pokretači kretanja motora bh. ekonomskog rasta - izvoza i industrijske proizvodnje.

“Imajući u vidu pogoršanje prognoza vezanih za vanjsko okruženje i smanjene mogućnosti za poboljšanje rezultata izvoza, industrijske proizvodnje, kreditnog rasta, a time i domaće potrošnje i investicija u drugoj polovini godine, tokom septembra 2012. snizili smo naše prognoze ekonomskog rasta BiH ka recesijskim okvirima prvi put ponovo nakon 2009., mjereno očekivanim padom BDP-a od jedan posto u 2012.“, navodi se u analizi.

Ta očekivanja, kako se dodaje, potvrđena su i u nedavno objavljenim ključnim ekonomskim indikatorima za period od devet mjeseci ove godine, koji su i dalje duboko na negativnom području.

Tako je ključni pokretač realnog sektora - industrijska proizvodnja zaključno sa septembrom 2012. zabilježila pad od čak 5,6 posto yoy, prerađivačka industrija (5,4 posto yoy), proizvodnja i snabdijevanje električne energije (6,7 posto ) te vađenje ruda i kamena (4,6 posto yoy).

S druge strane, sektor građevinarstva bilježi gotovo kontinuirano negativne stope rasta još od 2009., a naznake usporavanja vidljive su u sektoru maloprodaje zaključno s trećim kvartalom 2012.

Negativna kretanja izvozno orijentirane industrijske proizvodnje, kao i obično, direktno se reflektuju u pokazateljima izvoza robe BiH, gdje je, zaključno sa septembrom, ukupan izvoz za devet mjeseci dostigao vrijednost od 5,9 milijardi KM, što je pad izvoza od četiri posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Najviše zabrinjavaju pogoršavajući pokazatelji tržišta rada, gdje je u augustu oficijelna stopa nezaposlenosti od 44,3 posto dostigla gotovo rekord od početka objave podataka od Agencije za statistiku BiH.

Rastuća nezaposlenost popraćena je očekivanim usporavanjem rasta netoplaća koji je značajno ispod nivoa inflacije u zemlji (1,5 posto vs. 2,1 posto) i ukazuje na snažno opadanje raspoloživog dohotka i kupovne moći bh. građana.

U skladu s očekivanjima, pregovori s MMF-om rezultirali su krajem septembra novim stand-by aranžmanom odobrenim na pet godina, od čega su tri godine grace perioda uključene u otplatni period.

Rebalansi entitetskih budžeta te dogovor o rješavanju spora u vezi s raspodjelom prihoda od indirektnih poreza iz 2011., ostvareni su od bh. vlasti prilično koordinirano, nakon čega je izvršena isplata prve tranše kredita za direktnu podršku entitetskim budžetima.

Isplata prve tranše, kako se dodaje u analizi, donijela je određenu relaksaciju vezanu za finansiranje planiranih deficita za 2012. Federacije BiH i Republike Srpske koji su se primarno, najviše oslanjali na finansiranje putem emisija dugoročnih i kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira značajno „skupljih“ u odnosu na sredstva dobijena od MMF-a.

Stabilizacija fiskalne situacije, mogućnosti finansiranja deficita te određena relaksacija u servisiranju vanjskog duga na entitetskim nivoima u sljedećoj godini i srednjem roku značajno će zavisiti od saradnje i ispunjavanja prilično ambicioznih strukturalnih uvjeta na koje su se bh. vlasti obavezale kroz Pismo namjere prema MMF-u (poput revizije korisnika civilnih i boračkih naknada na kvartalnom nivou, zamrzavanjem daljnjeg zapošljavanja i smanjenja plaća u javnom sektoru, penzioniranja po povoljnim i posebnim uvjetima i sl.).

„Naravno, provedba tih smjernica te dodatna reforma penzionog sistema koja je svakako u fokusu MMF-a i Svjetske banke, svakako bi donijele značajnu stabilizaciju javnih finansija u zemlji te ostvarenje ciljanog konsolidiranog deficita na nivou od 2,5 posto BDP-a. Nastavak provođenja aranžmana s MMF-om, razvoj dužničke krize i oporavak ekonomije evrozone, značajno će odrediti tempo ekonomskog oporavka bh. ekonomije i te će i dalje biti u fokusu naših analiza i prognoza“, navodi se u analizi Raiffeisen banke d.d. BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: