{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nedić: BiH je ponovo u recesiji

F
23.9.2012. u 15:32
0
4
Nedić: BiH je ponovo u recesiji
0
Nedić: BiH je ponovo u recesiji
S obzirom na nastavak pada privrednih aktivnosti u Bosni i Hercegovini stručnjaci već prognoziraju mogući ponovni ulazak BiH u recesiju, a time i nastavak pada kreditnih aktivnosti.
"Pogoršanje svih makroekonomskih varijabli u ovoj godini, jasno govori da smo ušli u recesiju, iako oficijelne podatke za BDP nemamo, potvrđuje u razgovoru za Fenu ekonomski stručnjak i predsjednik Američko-bosanske fondacije Goran Nedić.

Po njegovim riječima jedino rješenje za zaustavljanje negativnih trendova koji se mogu pogoršati uslijed širenja nelikvidnosti i bankrotstva u realnom sektoru, je hitni dogovor vlasti, privrednika i bankarskog sektora, koji jedini može dati snažniji stimulans privredi u situaciji kad su investicije iz vana zanemarive.

Nedić ističe da je do sada bankarski sektor u BiH bio u vrlo ograničenoj funkciji razvoja, ali prvenstveno zbog nedostatka vizije i hrabrosti ljudi na ključnim pozicijama vlasti i regulatora.

Također navodi da je "rigidna regulativa koja je u nadležnosti entitetskih agencija za bankarstvo u potpunoj suprotnosti s najvišim svjetskim standardima i onemogućava bankama da plasiraju više sredstava po znatno povoljnijim uvjetima".

Bez obzira što je u domaćem bankarskom sektoru dominantan uticaj stranog kapitala, dogovorom je moguće pojačati interes i aktivnosti tog kapitala u razvoj domaćih privrednih kapaciteta.

Kao rješenja Nedić navodi da umjesto dominantnog kreditiranja potrošnje i trgovine treba preći prvenstveno na kreditiranje aktivnosti koje će poboljšati razmjenu sa svijetom, prije svega proizvodnih, turističkih, poljoprivrednih i energetskih aktivnosti.
On također smatra da je, budući da su u vrijeme krize povećani ukupni troškovi proizvodnje od energenata do radne snage, što pokazuju najnoviji podaci Eurostata za zemlje eurozone, moguće doći do povoljnijih uvjeta proizvodnje i konkurentnosti u cjelini, ali samo ako privreda ima pristup dugoročnim jeftinim izvorima sredstava.

Jedan primjer će vam sve sam reći. Kad proizvođač iz neke od konkurentskih zemalja uzme kredit od milion, njegovi tipični uvjeti su 10 godina rok vraćanja kredita i kamatna stopa tri posto, što za posljedicu ima godišnju ratu od 115.000. Ukoliko naš proizvođač dobije kredit na 5 godina s kamatnom stopom od osam posto njegova godišnja rata za isti kreditni iznos je 243.000. Bez obzira koliko spuštali cijenu rada mi u takvim uvjetima ne možemo parirati konkurenciji, navodi Nedić.

On naglašava kako entitetske razvojne banke rade prilično dobro, ali preoštri kriteriji pri dodjeli kredita često ne dozvoljavaju da se sredstva usmjere tamo gdje bi bio najveći efekat na zapošljavanje, kao i da izdavanje garancija mora biti promptno jer to je jedini način da bh. firme dobijaju velike poslove.

"Razvojne banke moraju biti dokapitalizirane i sa stalnim prilivom sredstava, npr. iz dobiti Centralne banke ili sa Jedinstvenog računa, kako bi osnažile svoje djelovanje. Povećanje koordinacije s komercijalnim bankama je neophodno također, gdje bi razvojne banke davale kredite sa znatno dužim rokovima - do 15 godina i kamatnim stopama do 3-4 posto, što bi smanjilo ukupni trošak finansiranja i relaksiralo novčane tokove našim firmama, koje imaju kraća zaduženja kod komercijalnih banaka", ističe Nedić.

Odgovarajući na pitanje u vezi uloge države u većem angažiranju domaćih kompanija kod velikih investicijskih projekata koji se finansiraju sredstvima EBRD-a, EIB, Svjetske banke budući da će država otplaćivati ta sredstva i da su postojeći uvjeti kod dobijanja tih poslova međunarodnim tenderima u startu diskriminirajući prema domaćim firmama, Nedić kaže da nije pristalica uslovnih kredita iz inostranstva.

Pored toga što domaće firme teško mogu biti nosioci tih poslova jer nemaju adekvatne reference, pretjerano zaduživanje u inostranstvu dovodi do dugoročne nestabilnosti i neodrživog razvoja, kaže na kraju razgovora za Fenu ekonomski stručnjak i predsjednik Američko-bosanske fondacije Goran Nedić.

Nedić je nedavno sudjelovao na Ekonomskom forumu u Krynici u Poljskoj gdje je na panelu Kriza predstavlja i mogućnost za poslovne ljude, govorio o usklađivanju regulative bankarskog sektora u BiH sa evropskom (European Banking Authoritv) i svjetskom (Basel Committee for Banking Supervision) regulativom.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: