{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nastavljeno proljetno zasjedanje MMF-a i WB-a

F
25.4.2010. u 18:34
0
0
Nastavljeno proljetno zasjedanje MMF-a i WB-a
0
Nastavljeno proljetno zasjedanje  MMF-a i WB-a
Foto: AP
Sastankom zajedničkog Razvojnog odbora Svjetske banke (WB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u nedjelju je u Washingtonu počeo završni dan proljetnog zasjedanja tih međunarodnih financijskih institucija na kojem sudjeluju ministri financija i guverneri središnjih banaka 186 zemalja članica. Na sastanku Razvojnog odbora sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo koje vode potpredsjednik vlade i ministar financija Ivan Šuker, te zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić.
Pored sudjelovanja u radnom programu proljetnog zasjedanja oni su održali niz sastanaka s dužnosnicima MMF-a i Svjetske banke nadležnim za regiju, na kojima je, po riječima ministra Šukera, izražena potpora novom programu mjera za oporavak hrvatskog gospodarstva, te fiskalnoj i monetarnoj politici Republike Hrvatske.

Razvojni odbor Svjetske banke je forum koji omogućuje izgradnju međuvladinog konsenzusa oko pitanja razvoja. Mandat mu je savjetovanje Odbora guvernera Svjetske banke i MMF-a o ključnim razvojnim pitanjima i i potrebnim financijskim sredstvima za promicanje gospodarskog razvitka u zemljama u razvoju, koji je s godinama rada postupno proširen na pitanja globalne trgovine i zaštite okoliša.

Nakon sastanka je najavljena konferencija za medije direktora Svjetske banke Roberta Zoellicka i direktora MMF-a Dominiquea Strauss-Kahna (21 sat, CET).

Međunarodni monetarni i financijski odbor (IMFC), 24-očlano upravno tijelo MMF-a, na svom je subotnjem sastanku pozdravio "ohrabrujući" oporavak svjetskog gospodarstva, te pozvao na rješavanje problema kao što su visoka zaduženost brojnih država, nezaposlenost i održive javne financije.

IMFC je u priopćenju pozvao MMF da nastavi jačati nadzor globalnih gospodarskih i financijskih kretanja te savjetovati članice u ekonomskoj politici. Odbor se također založio za jačanje financijske regulacije i nadzora radi obnove stabilnog globalnog financijskog sustava, koji može poduprijeti gospodarski oporavak. IMFC je pozvao članice da pristanu na reformu kvota i sustava glasovanja u MMF-u, te najavio dovršetak revizije sustava kvota prije kraja godine.

Jedna od glavnih tema rasprave na skupu u Washingtonu je zahtjev prezadužene Grčke za pomoć MMF-a i zemalja eurozone od 45 milijardi eura u ovoj godini, od čega bi MMF trebao osigurati 15 milijardi eura.

Nakon sastanka s grčkim ministrom financija Georgeom Papakonstantinuom, direktorom MMF-a Dominique Strauss-Kahnom i s dužnosnicima EU-a, američki ministar financija Timothy Geithner pozvao je MMF i zemlje eurozone da sastave paket financijske potpore i temeljitih reformi za Grčku, koja tone pod teretom dugova većih od 300 milijarda eura.

Direktor MMF-a Strauss-Kahn je izjavio da će MMF "djelovati brzo" kako bi odgovorio na zahtjev Grčke.

Europski povjerenik za gospodarstvo i financije Olli Rehn najavio je da bi paket pomoći Grčkoj mogao biti dovršen početkom svibnja. Sredstva će biti potrebna 19. svibnja kada Grčkoj dospijeva na naplatu velika tranša kredita.

Strauss-Kahn je u subotu poručio građanima Grčke da se ne trebaju bojati pomoći MMF-a. "Mi smo tu da im pokušamo pomoći", rekao je Strauss-Kahn, umirujući zabrinutost da će paket zajmova uz mjere štednje zapravo dodatno naštetiti grčkom gospodartvu.

Sindikati i oporbene stranke osudile su zahtjev premijera Georgea Papandreua da Europska unija i MMF financiraju sanaciju Grčke. ADEDY, sindikalna federacija iz Atene s više od pola miliona javnih službenika kojima su nedavno smanjene plaće, vladin je ulazak u aranžman s MMF-om nazvala "barbarskim činom" i sazvala prosvjede za 27. travnja.

Strauss-Kahn je izbjegao odgovarati na pitanja novinara o paketu pomoći Grčkoj, rekavši da će detalji biti objavljeni na završetku pregovora.

MMF je dao više od 100 milijardi dolara zajmova Tajlandu, Indoneziji i Južnoj Koreji nakon urušavanja njihovih valuta tokom azijske financijske krize 1997-98. Zauzvrat je od tih vlada tražio smanjenje javne potrošnje, povećanje kamatnih stopa i prodaju državnih poduzeća.

Kritičari su ocijenili da je ta politika produbila recesiju u tim zemljama, jer je povećana cijena kredita štetila poduzećima i srezala domaću potrošnju.

Nakon što je Argentina prestala otplaćivati 95 milijardi dolara duga 2001., MMF je nametnuo mjere štednje koje su po ocjeni tadašnjeg argentinskog predsjednika Nestora Kirchnera pogoršale krizu u toj južnoameričkoj zemlji.

Argentina, koja od krize ima zategnute odnose s MMF-om i već godinama ne dopušta reviziju svog gospodarstva koju Fond provodi u svim ostalim zemljama članicama, u subotu je u priopćenju upućenom IMFC-u istaknula da je naučila "teške pouke" iz ranijih kriza te da je stanje njezinog gospodarstva znatno bolje otkako ne mora slijediti upute MMF-a. "Možemo ponosno reći da smo učvrstili svoju gospodarsku neovisnost kao nikada prije u novijoj povijesti", ističe se u izjavi.

No Argentina, članica skupine G-20, sada pokušava restrukturirati šest milijardi dolara nevraćenog duga sa zemljama kreditorima i vratiti se na svjetska kreditna tržišta, pa bi joj pozitivna revizija MMF-a u tome mogla koristiti. Nicolas Eyzaguirre, direktor MMF-ova odjela za zapadnu polutku izjavio je na skupu u Washingtonu da se pregovara o slanju "tehničke misije" Fonda u Buenos Aires, te da je argentinski ministar gospodarstva Amadou Boudou "otvoren" prema toj mogućnosti.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: