{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Najavljena akcija spašavanja banaka

F
12.10.2008. u 17:14
0
0
Najavljena akcija spašavanja banaka
0
Najavljena akcija spašavanja banaka
Foto: AFP/File
Velika Britanija u ponedjeljak bi trebalo da započne obimnu akciju spašavanja banaka u kojoj bi za četiri najveće banke u toj zemlji, HBOS, Royal Bank of Scotland (RBS), Lloyds TSB i Barclays trebalo da osigura pomoć od 35 milijardi funti (više od 44,5 milijardi eura), piše u nedjelju "Sunday Times".
Kabinet Gordona Brauna će ovim "korakom bez presedana" postati najveći akcionar u minimalno dvije banke HBOS i RBS, javio je Reuters, ukazujući da londonski nedjeljnik, međutim, nije naveo izvor svojih informacija.

Britanski kabinet je, naime, početkom prošle sedmice obećao finansijskim institucijama u zemlji "spasonosni paket" od 400 milijardi funti (509 milijardi eura). Prema "Sunday Timesu", za vrijeme procesa ubrizgavanja finansija bankama, bit će prekinuto trgovanje na Londonskoj berzi kako bi tržište moglo da "svari" uticaje takvog koraka britanske vlade.

Britanski mediji pišu da banka RBS, čija je tržišna vrijednost pala ispod 12 milijardi funti, traži 15 milijardi funti pomoći, dok najveći davaoc hipoteka u Britaniji HBOS traži deset milijardi funti. Lloydsu je, istovremeno, neophodno sedam milijardi, a banci Barclays tri milijarde funti.

Britanska vlada bi, poslije ove akcije spasavanja najvećih domaćih banaka, mogla da postane vlasnik 70 posto akcija HBOS i da stekne 50 procenata udjela u RBS. Zbog pružanja finansijske injekcije Vlada će dobiti i mjesta u upravnim odborima tih finansijskih institucija, a samim tim i kontrolu nad budućim dividendama, javio je Reuters.

Da se ovako nešto "sprema" nagovijestila je i nedavna izjava premijera Browna da "sadašnja finansijska kriza zahtijeva 'globalno rješenje' i da bi svjetski lideri, također, trebalo da se zauzmu za restrukturalizaciju finansijskih tržišta".

Britanski premijer je to napisao za "Times", a u tom autorskom tekstu je, između ostalog, tražio da vlade drugih evropskih zemalja slijede Britaniju i podrže banke koje su u krizi. Braun je svoje stavove predstavio upravo u petak kada je britanski ministar finansija Alistair Darling trebalo uveče da se susretne s ministrima zemalja G7, na sastanku u Washingtonu.

Dva dana prije toga je, podsjećaju agencije, britanska vlada najavila spasonosni plan za britanske banke u ukupnoj vrednosti od 50 milijardi funti, a da će još 200 milijardi funti biti na raspolaganju Centralnoj banci (Bank of England) za kraktoročne pozajmice koje bi obezbjeđivala bankama u slučaju da im je potrebna gotovina.

Brown je u "Times-u" naglasio i to da je zdrav bankarski sistem osnova za sve "što radimo".

"To je globalni problem, koga treba globalno riješiti", smatra britanski premijer. Brownova razmišljanja na temu aktuelne finansijske krize su, međutim, naišla na pohvale, ali i na kritike.

"Pokušaj Gordona Browna da spasi britanske banke je rizičan, sadrži mnoštvo grešaka i veoma je teretan, ali time što je bacio pojas za spasavanje, napravio je pravu stvar", ocijenili su stav britanske vlade komentatori "Guardiana".

Mnogi britanski analitičari smatraju da je "odgovor vlade mnogo bolji, od reakcije američke administracije Georgea Busha (na finansijsku krizu)".

Najoštrija kritika na Brownovu adresu došla je, međutim, s Islanda, zemlje koja je zbog finansijske krize već morala da nacionalizuje tri najveće domaće banke jer je zemlji prijetio državni bankrot.

Finansijska kriza na Islandu se, naime, pretvorila u politički konflikt s Britanijom. Brown je prvo označio neprihvatljivim to što islandski organi nisu garantovali za uloge u tamošnjim bankama u kojima je novac zbog visokih kamata štedilo na stotine hiljada Britanaca, kao i 82 britanske samoupave.

U isto vrijeme je premijer Islanda Geir Harde protestvovao zbog odluke Britanije da štiti britanske klijente u islandskim bankama zamrzavanjem aktiva tih banaka na osnovu engleskog antiterorističkog zakona.

Predsjednik islandske vlade je taj korak Londona nazvao "izrazito neprijateljskim aktom" i okrivio je Britaniju da je djelimično odgovora za to što je Island morao da preuzme kontrolu i nad svojom najvećom bankom Kaupthing.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: