Cijena američke "lahke" nafte za terminsku isporuku u decembru je na njujorškoj robnoj berzi porasla za 1,22 dolara na 81,66 dolara za barel, nakon pada u srijedu od 1,90 dolara, dok je istovremeno evropska "brent" nafta na Međunarodnoj berzi petroleja u Londonu poskupjela za 1,30 dolara na 84,58 dolara za barel, prenosi AP.
Trgovci naftom prate kretanja na berzama hartija od vrednosti kako bi bolje procijenili opšte raspoloženje investitora. U četvrtak su ojačali evropski berzanski indeksi, predvođeni rastom francuskog indeksa od 2,4 posto. Ulagači vjeruju da će, ako kompanije dobro posluju, to rezultirati višom tražnjom energenata.
Dolar je oslabio gotovo jedan posto u odnosu na euro, a pala mu je vrijednost i prema britanskoj funti, što sirovu naftu čini jeftinijom za investitore koji raspolažu tim valutama. U odnosu na japanski jen, dolar je uglavnom stagnirao.
Najvažnija energetska sirovina je oslabila s dvogodišnjeg maksimuma od 88 dolara za barel iz prošle sedmice usljed zabrinutosti da će mjere kineskih vlasti za smanjenje inflacije ugroziti privredni rast i tražnju nafte. Kina je ove godine predvodila u rastu potrošnje goriva u svijetu, dok su se razvijene zemlje borile da nakon lanjske recesije ponovo pokrenu snažnu ekonomsku ekspanziju.
- Iako je smanjena sklonost riziku u posljednjih nekoliko dana uzrokovala pojeftinjenje nafte, to je vjerovatno kratkoročna korekcija. Uzimajući u obzir kvantitativno labavljenje američke monetarne politike, narednih mjeseci mogu se očekivati novi prilivi investicija u sirovine. Slabljenje dolara bi takođe trebalo da rezultira poskupljenjem nafte, navodi se u izvještaju njemačke Commerzebank.
