Novi uvjeti saradnje sa MMF-om počet će da se primjenjuju od 1. maja, a povoljniji krediti biće dostupni prvenstveno zemljama sa jakim makroekonomskim pokazateljima, ističe se u saopćenju Fonda.
Funkcioneri Fonda smatraju da će novi pristup u davanju pozajmica podstaći mnoge zemlje, kojima je neophodna finansijska podrška, da se obrate MMF-u za nedostajuća sredstva.
Zamjenik izvršnog direktora MMF-a John Lipsky je ocijenio da su proteklih godina neke zemlje izbjegavale da pozajme sredstva Fonda u strahu da će se to negativno odraziti na njihov međunarodni ugled i rejting.
Izvršni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn je ocijenio da su "suštinske promjene prilikom ukazivanja pomoći zemljama - članicama organizacije sada neophodne, u uvjetima globalne ekonomske krize", prenose agencije.
Strauss-Kahn smatra da veća elastičnost prilikom odobravanja kredita i modernizacija uvjeta davanja zajmova treba da pomognu da se na pravi način izađe u susret potrebama članica MMF-a.
Jedan od osnovnih instrumenata u podršci koju MMF namjerava da ukaže zemljama koje imaju finanansijske teškoće bit će putem modela takozvane "Linije elastičnog kreditiranja" (LEK).
Prednost LEK-a je u tome što, prema objašnjenju eksperata, taj mehanizam ne bi obuhvatio ranije stroge uvjete za zemlje koje traže finansijsku pomoć Fonda, a istovremeno pruža mogućnost neograničenog obnavljanja kreditnih aranžmana, uz uvjet da primalac zajma uredno izvršava ranije preuzete obaveze.
LEK predviđa i produžavanje roka otplate kredita MMF-a za tri do pet godina i manja uvjetovanja u vezi sa veličinom privučenih sredstava Fonda (prema sadašnjim pravilima, kreditni "plafon" je ograničen na 500 posto od kvote koju zemlja - zajmoprimac ima u MMF-u).
Postoji, takođe, mogućnost da se program LEK koristi i kao "profilaktička" mera, bez stvarnog privlačenja finansijskih sredstava MMF-a. Novi pristup prilikom dodjele zajmova podrazumjeva, osim toga, "modernizaciju uvjeta" saradnje sa Fondom "za sve zajmoprimaoce", kao i "povećanje elastičnosti" tradicionalnog instrumenta Fonda, kao što je "stand by" kreditni aranžman, a također i udvostručenje "udjela" zajmova po običnom, tj. povlaštenom, programu kreditiranja.
Korisnici sredstava MMF -a mogu očekivati i pojednostavljenje procedure u procesu vraćanja zajmova, kao i veći pristup nekim rijetko korištenim programima, navodi se u saopćenju Fonda.
U saopćenju je najavljeno da će se tokom predstojećeg samita grupe 20 najrazvijenijih zemalja (G20), 2. aprila u Londonu, razgovarati i o uvećanju sredstava MMF-a za pozajmice ugroženim zemljama na oko 500 do 550 milijardi dolara.
MMF i Japan su ranije postigli sporazum prema kome će Tokio pozajmiti Fondu sto milijardi dolara za popunu kreditnog portfelja organizacije koji je prije toga vrijedio 250 milijardi dolara.
Preostaje, dakle, da se kreditni fond MMF -a popuni sa još 150 do 200 milijardi dolara, jer se globalna ekonomska kriza naglo pogrošava, a broj zemalja kojima je neophodna vanjska finansijska pomoć brzo uvećava, upozorili su funkcioneri Fonda.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
Mladi ili iskusni: Moglo bi vas iznenaditi u kojim godinama su muškarci najprivlačniji
