{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Lasić: BiH srlja u hronično veliki robni deficit

F
1.8.2011. u 13:58
0
4
Lasić: BiH srlja u hronično veliki robni deficit
0
Lasić: BiH srlja u hronično veliki robni deficit
Jago Lasić
BiH je u prvih pola godine izvezla robe u vrijednosti četiri milijarde 74 miliona konvertibilnih maraka i uvezla sedam milijardi 376 miliona konvertibilnih maraka, što znači da je ostvarila deficit od tri milijarde 302 miliona maraka i pokrivenost uvoza izvozom od 55,2 posto, izjavio je danas u Mostaru predsjednik Privredne komore Federacije BiH Jago Lasić.
U usporedbi sa šest mjeseci protekle godine ostvaren je rast izvoza od 693 miliona maraka ili 20,5 posto dok je rast uvoza 1 milijardu 138 miliona, što znači kako je taj rast veći za skoro 500 miliona maraka.

Imamo kontinuirani pad izvoza po mjesecima kada se usporedi izvoz po mjesecima od januara do juna s istim razdobljem u prošloj godini, istaknuo je Lasić.

Došli smo u situaciju da nam se rast izvoza na jednoj manjem nivou povećao za 20,5 posto, a uvoz se povećao za 18,2 posto što znači skoro je dostigao rast izvoza, kazao je Lasić ističući kako BiH srlja u jedan kronično veliki robni deficit.

Pozvao je institucije vlasti da se, kako je kazao, uozbilje, i da, ukoliko ne mogu potpomoći izvoz, zamjene uvozne robe domaćom robom.

"BiH će konstantno imati kronični deficit sve do onog trenutka dok ne bude imala dovoljno svojih roba da zadovolji svoje potrebe, odnosno dok ne proizvede dovoljno roba da može zamijeniti one robe koje se uvoze u BiH", pojasnio je Lasić.

Što se tiče zaposlenih u BiH ih ima 694.191, a nezaposlenih je 526.791.

"Zaposlenost je u odnosu na prosjek 2010. godine pala. Prosjek u 2010. bio je 696.365 što znači da je ove godine oko 2.000 manje zaposlenih. Interesantno je da je pao broj zaposlenih u poljoprivredi, ribarstvu, rudarstvu prerađivačkoj industriji, građevinarstvu (…) dok se povećao broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, poslovanju nekretninama, javnoj upravi i obrani, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti. To znači da je u vanprivrednim djelatnostima došlo do porasta zaposlenosti, a u privrednim djelatnostima je pao broj zaposlenosti", naveo je Lasić.

Što se tiče izvozno uvoznih aktivnosti po regijama, najveći partner BiH je Evropska unija i zemlje CEFTA-e koje u ukupnom obimu sudjeluju sa 70,27 posto, dok sve ostale zemlje učestvuje s 30 posto.

Najviše je u izvozu BiH radila s Njemačkom, Hrvatskom, Srbijom, Italijom, Slovenijom, Austrijom, Crnom Gorom, Švicarskom, Mađarskom i Holandijom. Uvoz je najjači bio iz Hrvatske, pa zatim iz Njemačke, Ruske Federacije, Srbije, Italije, Kine, SAD, Austrije i Turske.

"Zemlje u koje izvozimo su uglavnom zemlje iz okruženja, dok se u uvozu pojavljuje Ruska Federacija, Kina i SAD odnosno zemlje koje nisu u našem okruženju", kazao je Lasić.

Na pitanje kako zaustaviti ovakvo stanje, Lasić ističe kako BiH ima pravo uvođenja privremenih mjera koje mogu biti određenog vremenskog karaktera, i koje se mogu uvoditi svake godine dok se ne otklone uzroci koji dovode do ovakvog stanja.

Lasić navodi kako bi se kroz izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini mogla pospješiti prodaja domaćih roba. Istaknuo je i to kako bi BiH trebala uvesti necarinske barijere.

Kazao je kako postoji dosta mjera koje mogu zaštiti domaću proizvodnju, ali da se kod nas u praksi ne radi ono što bi se trebalo raditi kako bi se zaštitila domaća proizvodnja.

Što se tiče Klasovog najavljenja smanjenja cijene kruha, Lasić ističe kako bi to smanjenje za sobom trebalo povući cijelu lepezu proizvoda koji se oslanjaju na pšenicu.

Tokom konferencije za novinare Lasić je istaknuo problem Vanjskotrgovinske komore BiH koja, kako je kazao, ne sarađuje s entitetskim komorama i s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Lasić ističe kako Vanjskotrgovinska komora otvara svoja predstavništva u Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru umjesto da otvara svoje urede izvan BiH.

Navodi kako su privredne komore Republike Srpske i Federacije BiH pokrenule inicijativu da se rad Vanjskotrgovinske komore specijalizira isključivo na vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH, a ne nikako na pitanje privrede.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: