Na tržnici u Šanghaju trgovci očito nisu jako uvjereni u to da je krompir "skriveno blago" kakvim ga smatra UNESCO, prenosi Deutsche Welle.
"Na našem štandu stoji nekoliko desetaka kilograma krompira. Prodajemo ih za preračunato 40 eurocenti po kilogramu", kaže jedan trgovac.
"Krompir ne ide tako dobro. On ima previše ugljikohidrata.Brojni Šangajci ga ne kupuju jer boluju od diabetesa", dodaje drugi.
Ovakva stajališta iznenađuju s obzirom da se nigdje u svijetu ne uzgaja tako puno krompira kao u Kini. 2006. je Kina proizvela 70 miliona tona krompira.
Premijer Wen Jiabao saopćio je da na njegovu zemlju otpada četvrtina svjetske površine na kojoj se sadi krompir i petina ukupne proizvodnje.
Predstavnik Svjetske organizacije za prehranu Zhang Zhongjun pojašnjava kako krompir može uspijevati pod vrlo teškim uvjetima te da raste i u brdovitim predjelima, na kojima druga vegetacija teško preživljava.
Kinezi jedu prosječno oko 40 kilograma krompira na godinu. Nijemci 70 kilograma, Poljaci čak 130 kilograma. Na Dalekom istoku vladaju drukčiji običaji prehrane, iako je krompir u Kinu dospio 1650. godine, nekoliko godina nakon što je stigao u Evropu.