{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Kriza je prešla na realni sektor"

F
11.3.2010. u 17:31
0
0
"Kriza je prešla na realni sektor"
0
"Kriza je prešla na realni sektor"
Finansijski sistemi Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine stabilizovani su, a negativni efekti globalne ekonomske krize preneseni su na realni sektor - ocijenili su danas guverneri centralnih banaka ovih triju država na sastanku u Podgorici na kome su razmotrili unapređenje saradnje radi jačanja stabilnosti finansijskog sektora, saopćila je Služba za odnose s javnošću Centralne banke BiH (CBBiH) pozivajući se na agenciju MINA.
Guverneri Radovan Jelašić, Ljubiša Krgović i Kemal Kozarić razmijenili su iskustva i stavove o aktuelnoj situaciji i aktivnostima koje su centralne banke poduzele radi
ublažavanja efekata globalne krize, jačanja povjerenja u bankarski sektor i očuvanja finansijske i makroekonomske stabilnosti.

Guverner crnogorske Centralne banke (CBCG) Ljubiša Krgović smatra da bi zajednički trebalo ustanoviti način na koji bi se sopstvenim mehanizmima pospiješio kreditni rast na sva tri tržišta, što je osnov oporavka realnog sektora u cjelini.

- Trebalo bi da koordiniramo iskustva kako bi se prevazišli problemi u realnom sektoru - kazao je Krgović.

Guverner CBBiH Kemal Kozarić naglasio je da se najveći problemi globalne krize trenutno osjećaju u realnom sektoru, koji je, među ostalim, pogođen i gubitkom radnih mjesta, kojih je u BiH prošle godine zatvoreno oko 35 hiljada.

- Kriza je najviše utjecala na one koji su najslabiji i najmanje zaštićeni, odnosno na građane - ocijenio je Kozarić i dodao da centralne banke žele da očuvaju monetarnu stabilnost.

On smatra da su banke uspjele sačuvati povjerenje građana iako je u oktobru 2008. »bilo nervoze«, kao i da bi saradnja centralnih banaka regiona trebalo da doprinese stabilizaciji situacije izazvane ekonomskom krizom.

Kozarić je dodao da je na trenutnu likvidnost i stabilnost bankarskog sektora u BiH pozitivno utjecalo i zaključivanje aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), kao i da se trenutni problemi u toj oblasti odnose na kvalitet kredita.

On je podsjetio da u BiH posluje 30 komercijalnih banaka, s oko 85 posto stranog kapitala.

- To znači da se strateške odluke donose u inostranstvu i da nemamo dovoljno utjecaja na njih, zbog čega smo, kroz bečku inicijativu, pokušali da obavežemo vlasnike banaka da ostanu kreditno aktivni u BiH - objasnio je Kozarić.

Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić naveo je da se prednosti sklapanja aranžmana s MMF-om ogledaju u vođenju transparentne i odgovorne politike, koja se svaka tri mjeseca provjerava.

On je dodao i da se način finansiranja, koji se ogleda u pomoći i povoljnim kreditima Evropske investicione banke (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Svjetske banke (SB) i MMF-a, otvara brojne mogućnosti.

Krgović smatra da bi, nakon precizne računice u kojoj bi se sabrale i oduzele sve prednosti i nedostaci za Crnu Goru, najbolje rješenje bilo sklapanje aranžmana s MMF-om, ali i kombinacija tog i modela emitovanja euro obveznica.

- Kada uporedimo kolika je bila izloženost stranih banaka na kraju prošle i 2008. godine, razlika je oko 200 miliona eura, a to je otprilike iznos koji bi dobili od MMF-a - kazao je Krgović.

On je dodao da bi taj iznos itekako doprinio kreditnoj aktivnosti, kao i da je država izgubila tih 200 miliona stranog finansiranja.

Krgović je ponovio da CBCG ima limitirane instrumente za poboljšanje kreditne aktivnosti u Crnoj Gori, kao i da je ta finansijska institucija prošle godine omogućila dodatnu likvidnost od oko 200 miliona EUR, što nije bitno uticalo na kreditnu politiku banaka.

- Bitno bi utjecalo ovih 200 miliona izvučene likvidnosti, odnosno manje izloženosti banaka, što je dodatna ponuda - istaknuo je Krgović i dodao da je u Crnoj Gori smanjena ponuda novca, na šta CBCG ne može da utiče.

Guverner CBBiH Kemal Kozarić je ocijenio da su sve zemlje uradile mnogo kada je riječ o raspodjeli finansijske imovine bivše SFRJ, tako da su sredstva podijeljena među državama sukcesorima, ali da je ostao problem mješovitih banaka.

- Moguće je da će taj problem doći do suda, jer očigledno da nema novca, iako se u ugovoru o sukcesiji nalazi kao stavka tih oko 480 miliona eura - Kozarićeve su riječi.

On očekuje da će na sljedećem sastanku biti riješen problem takozvanog libijskog duga, kada bi trebalo da se odredi zemlja sukcesor.

- Postoje i problemi kod pitanja arhive bivše SFRJ, kao i diplomatsko-konzularnih predstavništava, a finansijska imovina je sva podijeljena - kazao je Kozarić.

On je danas s Krgovićem potpisao i protokol o poslovnoj saradnji u oblasti stručnog usavršavanja zaposlenih, koji CBCG već ima s NBS-om.

Protokolom će se zajednički definirati potrebe za stručnim usavršavanjem zaposlenih, program saradnje i plan aktivnosti, kao i praćenje doprinosa zaposlenih unapređenju poslovnih procesa.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: