{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Konzumiramo kontrolisanu hranu"

S
21.10.2009. u 14:21
0
3
"Konzumiramo kontrolisanu hranu"
0
"Konzumiramo kontrolisanu hranu"
BiH, kao država koja želi da uđe u EU, prihvatila je novi koncept sigurnosti hrane, koncept koji se zasniva na integrisanom pristupu kod kontrole hrane u svakom segmentu njene proizvodnje, a sve da bi se dobio siguran proizvod - rekao je u intervju Srni Zoran Đerić, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost hrane BiH i dugogodišnji veterinarski inspektor Republike Srpske (RS).
"S tim ciljem u BiH je 2004. donesen Zakon o hrani, koji čini jedan od pet zakona tzv. 'higijenskog paketa' u EU, a na osnovu kojeg je i formirana Agencija za ispravnost hrane BiH kao krovna institucija koja ima značajnu ulogu u komunikaciji sa sličnim institucijama u EU i cijelom svijetu", naveo je Đerić.

Komentarišući pitanje kakvu hranu, koliko zdravu i ispravnu, danas kozumiraju građani BiH, odnosno kakav je kvalitet hrane koji se pojavljuje na bh. tržištu, Đerić je rekao da je to problem koji se svakodnevno nameće, ali da se sa sigurnošću jedino može reći da se konzumira "kontrolisana hrana".

"BiH ima značajne resurse, pogotovo za poljoprivredne proizvode, industrijsku proizvodnju koja je došla do tranzicije i sada je u privatnim rukama, te se problemu sigurnosti hrane daje veliki značaj", naglasio Đerić.

On je dodao da je BiH, kao zemlja u tranziciji, još bez potpuno prihvaćenog koncepta o sigurnosti hrane, jer postoje još četiri propisa, odnosno zakona koja su pred Savjetom ministara BiH, a koja čekaju da se usvoje kako bismo dobili kompletan paket EU o bezbjednosti hrane.

"Smatram da tzv. higijenski paket EU, koji je dao samo osnovne okvire, treba prenijeti u naše uslove, koji praktično obezbjeđuju i jasno definišu puteve kako se hrana kontroliše", rekao je Đerić i ponovio da građani BiH jedu "kontrolisanu ali ne i dovoljno kontrolisanu hranu".

"Razlog što ovo kažem jeste upravo to što u svakoj zemlji odlučujući faktor u proizvodnji sigurne hrane predstavlja niz dobro organizovanih i opremljenih laboratorija na nacionalnom i regionalnom nivou, dakle laboratorija ovlašetenih za uvođenje monitoringa ispravnosti hrane", rekao je Đerić.

On je dodao da u BiH ministarstva rade na starom principu - da ovlaste laboratoriju, a taj princip, kako je rekao, napušten je svugdje u svijetu. To je princip u kom se ide na akreditaciju, što znači da određene metode treba verifikovati kao i da mora postojati čovjek-analitičar koji provodi te metode, a koji je odgovoran za sve što čini i stoji iza svojih nalaza.

"Postoje određeni standardi koji se moraju primjenjivati kod takvih laboratorijskih metoda, ISO 17025 standardi, koje je BiH praktično usvojila i - kada govorimo o ovome - možemo pričati ne o BiH nego o cijeloj Evropi, jer - kada je riječ o bezbjednosti hrane, tu politike nema i ne smije biti, osim u domenu da li će nešto biti uvedeno ili ne, koliko će se uvesti ili neće", rekao je Đerić.

"Postoje, dakle, određena pravila koja svako mora da poštuje. U BiH trenutno imamo 50 laboratorija, od kojih je 42 državnih i osam privatni, i interesantno je da su ove druge prepoznale problem i ušle u sistem akreditacije i stvaraju preduslove da mogu dati siguran rezultat, dok državne ne nastoje da dođu do akreditacije, jer se to plaća", naveo je.

On je podsjetio da u svakoj državi postoji jedno tijelo, jedna agencija koja se bavi bezbjednošću hrane, te da Agencija BiH, uz multidisciplinarni tim radnika, nastoji da da svoj maksimum u približavanju EU u ovom pogledu.

"U predpristupnim pregovorima o ulasku u EU postoji čitavo, 12. poglavlje, koje se odnosi na hranu i njenu sigurnost i mi smo s tim u vezi dali svoj značajan doprinos - usvojili smo jedan zakon, usvojili 18 propisa, a nekih 35 propisa je pripremljeno i čeka da ih Savjet ministara verifikuje. Problemi postoje i u vezi sa Upravnim odborom koji je političko tijelo i gdje god se politika upetljala nastupili su problemi", rekao je Đerić i dodao da, kada je o hrani riječ, tu ne smije biti upliva politike.

"Sve ono što u Agenciji radimo zapravo je u interesu potrošača i u interesu naših proizvođača. Svi propisi koje donosimo praktično omogućavaju našim proizvođačima da budu ravnopravni partneri sa onim u EU, prije svega u okruženju - Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, da mogu ravnopravno da izvoze i da im stari propisi prestanu biti tehnička barijera", rekao je Đerić.

On je dodao da je za BiH važno da smanji ogroman debalans u vezi sa uvozom i izvozom hrane, te da Agencija daje svoj maksimum u nastojanju da proizvođačima hrane obezbijedi ravnopravan izvoz.

Komentarišući rad inspektora, tržišnih i sanitarnih, u BiH, Đerić je rekao da bi bilo dobro i neophodno uvesti novu kategoriju inspektora, odnosno inspektore za sigurnost hrane koji će raditi kao multidiciplinarni tim - veterinari, tehnolozi, ljekari, sanitarni inženjeri, "jer su to ljudi koji dobro poznaju tu problematiku, ali moraju da se doedukuju i usavršavaju".

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: