{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Koliko dobro funkcioniše CEFTA?

F
7.1.2008. u 10:36
0
0
Koliko dobro funkcioniše CEFTA?
0
Koliko dobro funkcioniše CEFTA?
Srbija i BiH su posljednje zemlje iz regiona koje su ratificirale sporazum o CEFTA-i, a kojim se predviđa stvaranje slobodne zone trgovine u jugoistočnoj Evropi. No koliko dobro zaista CEFTA funkcionira te kakvu stvarnu korist od nje imaju države? Direktor Centra za slobodno tržište Miroslav Prokopijević je za B92 izjavio kako se to ne može sa sigurnošću utvrditi.
Tržištu više od 30 miliona potrošača, CEFTA je trebalo da donese bolju ponudu roba i niže cijene, a proizvođačima i izvoznicima priliku da svoje proizvode plasiraju u regionu po znatno povoljnijim uvjetima. Analitičari ocjenjuju da je zbog kašnjenja u početku primjene sporazuma i jednostranog uvođenja carina od nekih država, Srbija u prvoj godini primjene CEFTA-e ostvarila osrednje rezultate.

CEFTA - zona slobodne trgovine, u koju su ušle Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija i Srbija, zamišljena je kao prvi korak u integraciji tržišta zemalja jugoistočne Evrope, koje svoju budućnost vide u Evropskoj uniji. Srbija i Bosna i Hercegovina posljednje su ratifikovale sporazum, u septembru, odnosno novembru, kada je on i zvanično počeo da se primjenjuje na teritoriji svih potpisnica.

Direktor Biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije Milivoje Miletić kaže za B92 da je Srbija, od kada je potpisala CEFTA ugovor, povećala izvoz u zemlje zone za više od 20 odsto.

"Od našeg ukupnog izvoza u svijet, Srbija u region zemalja izvozi ukupno 32,4 odsto, a kada je u pitanju uvoz od CEFTA regiona Srbija uvozi 7,7 odsto", kaže on.

"Srbija ukupno u regionu CEFTA zemalja ima suficit u razmjeni što je izuzetno značajno i ukazuje da je to tržište na kome imamo određene prednosti i pogodnosti", smatra Miletić.

"Ukupan, npr. suficit za prvih deset meseci 2007. kada su u pitanju CEFTA zemlje je veći od milijardu i 163 miliona dolara, a poznato je da inače Srbija u razmjeni sa spoljnim svijetom ima značajan deficit, koji će ove godine biti možda i osam milijardi", objašnjava on.

Direktor Centra za slobodno tržište Miroslav Prokopijević za B92, međutim, kaže da je i prije CEFTA-e postojao trend rasta trgovinske razmjene u regionu, i da ne može sa sigurnošću utvrditi koliko je CEFTA uticala na rast u 2007. On objašnjava da se saradnja zemalja u okviru zone suočava sa nekoliko izazova. "Za sada to nije potpuna zona slobodne trgovine zato što neke zemlje, kao što su Moldavija i Makedonija, imaju izuzeća za izvjestan broj roba čak do neke 2009. godine", kaže on.

"Druga stvar je što se unutar CEFTA-e koriste izuzeća ad hoc, tako da pojedine zemlje traže za neke svoje proizvode povlašten status", navodi on.

"I treća stvar, koja se sada ne vidi, a koja je inače problem u EU, postoje vancarinske barijere, tako da protok robe unutar zone slobodne trgovine nije kao što je recimo između Kragujevca i Niša", kaže Prokopijević.

Srbija je od ulaska u CEFTA-u riješila spor sa Hrvatskom o uvozu cigareta, izjednačavanjem akciza na domaći i strani duhan. Pregovori sa Bosnom i Hercegovinom o ukidanju carina na meso i mlijeko, koje je BiH, suprotno sporazumu, jednostrano nametnula, u završnoj su fazi i očekuje se da te carine budu ukinute početkom 2008. godine.

Prokopijević kaže da vladama u regionu još uvek nedostaje entuzijazam za veće korištenje CEFTA-e, ali da vjeruje da će se to uskoro promijeniti.

"Izgleda da stvari idu napred, možda ne onim tempom i idealističkim očekivanjima kakvih je moglo biti", smatra on.

Ugovorom CEFTA predviđeno je stvaranje zone slobodne trgovine u Zoni jugoistočne Evrope do 31. decembra 2010. godine, što podrazumijeva ukidanje carina i trgovinskih barijera i potpunu liberalizaciju tržišta.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: