Na Tokijskoj berzi se Nikkei indeks jutros strmoglavio 6,4 posto, na 7.162 boda, najnižu razinu od oktobra 1982. godine.
Najviše su, više od 12 posto, pale cijene dionica na Filipinima. Cijene dionica u Hong Kongu potonule su više od osam posto, u Tajvanu više od pet, u Kini oko dva posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, pao 1,5 posto, na nove najniže razine u četiri godine.
Na južnokorejskoj berzi vladao je jutros pravi haos, dok čelnici tamošnje središnje banke nisu na hitnom sastanku srezali kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, na 4,25 posto. Zahvaljujući radikalnom smanjenju kamata, tamošnja se berza stabilizirala, pa je KOSPI indeks porastao više od 1 posto.
"Prioritet središnje banke je da minimalizira posljedice krize na rast gospodarstva i oscilacije tečaja wona, a to je pomoglo i berzi", kaže Sebastian Barbe, strateg u tvrtki Calyon u Hong Kongu.
Pad cijena dionica na gotovo svim azijskim berzama posljedica je straha ulagača da mjere središnjih banaka neće spriječiti duboku i dugu recesiju svjetskog gospodarstva.
Na Tokijskoj berzi je pod najvećim pritiskom bio finansijski sektor, jer se ulagači plaše da će banke morati tražiti na tržištu svježi kapital kako bi pokrile goleme gubitke u svojim portfeljima zbog snažnog pada cijena dionica.
"Problem je što cijene na berzi padaju, a to nema nikakve veze s derivatima i sličnim izvedenim vrijednosnim papirima. A kako dionice padaju, banke su suočene sa sve većim gubicima u svojim portfeljima", objašnjava Koichi Ogawa, analitičar u japanskom fondu Daiwa SB Investments.
Japanske banke dosad su izbjegle kreditne gubitke kakve bilježe američke banke, ali one su veliki dioničari u najvećim japanskim kompanijama jer su se na taj način učvršćivale veze između banaka i njihovih klijenata. Vrijednost tih dionica u portfeljima banka iznosila je krajem marta više od 250 milijardi dolara. U međuvremenu se brzo istopila.
U ponedjeljak ujutro su pale i cijene dionica japanskih izvoznika, kao što su Toyota i Sony, zbog jačanja jena. Ulagače, naime, povlače novac s berza i ulažu u državne obveznice i valute s nižim prinosima, ali sigurnijima u nesigurna vremena, kao što je jen.
Zbog toga je tečaj eura jutros pao 0,4 posto, na 118,75 jena. U petak ujutro iznosio je samo 113,8 jena, što je njegova najniža razina u šest godina. Prošlog je petka tečaj dolara potonuo čak ispod 91 jena, što je njegova najniža razina u 13 godina.
Jačanje jena ne odgovara japanskim izvoznicima jer potiče rast cijena njihovih proizvoda i tako im smanjuje konkurentnost na inozemnim tržištima.
Zbog toga je danas održana hitna sjednica japanske vlade s koje je najavljeno da će vlada povećati finansijsku pomoć bankama na gotovo 110 milijardi dolara i pooštriti mjere za regulaciju trgovanja na berzama, kako bi se zaustavio snažan pad cijena dionica.
Zbog toga su jutros ministri finansija i središnji bankari Skupine sedam (G-7) objavili zajedničku izjavu u kojoj izražavaju zabrinutost zbog snažnih oscilacija tečaja jena i mogućih posljedica toga na ekonomsku i financijsku stabilnost.
No, analitičari kažu da će utjecaj te zajedničke izjave, kao i najave mjera japanske vlade, biti ograničen, s obzirom na dramatičnu situaciju na tržištima.
Tako i terminski indeksi na evropskim berzama pokazuju da se na početku današnjeg trgovanja može očekivati pad cijena evropskih dionica.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
