U nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi poduzimaju se napori za rashlađivanje nuklearnih reaktora i goriva, dok znanstvenici kažu da prskanje vode na pregrijane nuklearne reaktore i gorivo nije isto što i gašenje šumskog požara.
Financijski analitičar Will Hedden, prenosi VoA, kaže da neizvjesnost oko ishoda nuklearne krize vodi do nestabilnosti na financijskim tržištima i berzama: "Još uvijek smo u panici. Još se ne nazire kraj nestabilnosti te postoji dosta brige oko tekućih problema u Japanu."
Japanski dužnosnici kažu da će šteta prijeći trošak potresa u Kyotu 1995. godine koji je iznosio više od stotinu milijardi dolara. Nathan Layne, šef dopisništva Reutersa u Tokiju, kaže kako "prve procjene analitičara i ekonomista govore o 180 milijardi dolara u štetama". "No kriza eskalira. Kad se uključi strah od radijacije, što će navesti strance da manje dolaze u Japan, taj broj može otići gore", smatra on.
Svjetska banka (WB) u ponedjeljak je procijenila da će potres i cunami koštati japansku ekonomiju do 235 milijardi dolara, a da će oporavak trajati i do pet godina.
Još jedna briga je japanski elektrosustav. Poznavatelj automobilske industrije Paul Newton kaže da su redukcije struje ozbiljno naškodile proizvodnji, posebno rezervnih automobilskih dijelova: "Kompanije ne proizvode automobile, ne samo zbog nestanka struje već i zato što nemaju komponenti za sklapanje ili zato što su njihove tvornice uništene."
No neki vide i izlaz i problema. Nicholas Szecheny, stručnjak za Japan u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, kaže: "Razlika između ovog događaja i potresa iz 1995. godine je u tome da sjeveroistok Japana nije proizvodni centar. Vidjeli smo da je došlo do zatvaranja nekoliko tvornica, uglavnom u automobilskoj industriji te da su uvedene redukcije struje. To može kratkoročno utjecati na izvoz no jednom kad krene obnova to može doprinijeti ekonomskom rastu."
Očekuje se da će Japan financirati obnovu prodajom državnih obveznica. No stručnjaci kažu da će potres i cunami imati dugoročne posljedice na treću najveću svjetsku ekonomiju jer će japanski proizvodi postati skuplji. To će pak pridonijeti visokom vanjskom dugu Japana koji je otprilike dvostruko veći od godišnjeg japanskog bruto društvenog proizvoda.
