Po riječima predsjednik Privredne komore FBiH, u recesijskoj 2009. i 2010. godini, kada je u pitanju industrijska proizvodnja, BiH je imala nisku osnovicu pa to donekle objašnjava visoku stopu rasta u ovoj godini.
"Ipak, ove godine povećala se proizvodnja u određenim industrijskim granama, jer je dio naše proizvodnje direktno vezan za određene prerađivačke kapacitete u Evropskoj uniji. Čim je došlo do rasta automobilske industrije u Evropi povećao si i bh. izvoz aluminija i dijelova za automobile koji se proizvode u našoj zemlji", kazao je Lasić, dodavši kako je bh. privreda, koje je stagnirala i padala zadnje dvije krizne godine, konačno dosegnulo razinu iz 2008. godine.
No, nije sve tako ružičasto, upozorio je Lasić, istaknuvši da je u prvih osam mjeseci ove godine zabilježen snažan rast uvoza i deficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni, a tu je i opasnost od nove recesije.
"Da svijet slučajno zahvati druga recesija, na što upozoravaju svjetski ekonomisti, mi ćemo opet potonuti. Hoće li se to dogoditi ne ovisi od nas i mi na to ne možemo utjecati", kazao je Lasić.
Zabrinjavajuće je i podatak o pada pokrivenosti uvoza izvozom, koji sada iznosi 54 posto na razini BiH.
Lasić smatra kako država ne čini ništa da se riješi ovaj problem koji već godinama guši bh. ekonomiju, iako ima mehanizme za to.
"Svi naši međunarodni ugovori o vanjskoj trgovini potpadaju pod opći ugovor Svjetske trgovinske organizacije (WTO), koji omogućava niz zaštitnih mjera u slučaju prekomjernog uvoza ili nanošenja ozbiljne štete domaćoj proizvodnji. Ti mehanizmi zaštite ugrađeni su i u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU, u Ugovor o slobodnoj trgovini zemalja središnje Evrope (CEFTA), kao i u Ugovor o slobodnoj trgovini s Turskom. Međutim, mi ne primjenjujemo ono što smo usvojili. Inače, najveći problem ove države je neprimjena zakona i nepoštivanje zakona. Preko 90 posto naših zakona su odlični zakoni, ali mi ih jednostavno izbjegavamo primjenjivati", tvrdi predsjednik Privredne komore FBiH.
Po njegovim riječima, najveći problem je u oblasti poljoprivrede, gdje je u prvih osam mjeseci ove godine ostvaren minus od gotovo milijardu i pol maraka. Izvezeno je poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti 467 miliona maraka, a uvezeno čak 1,84 milijardi.
"Najveći dio deficita državi donosi poljoprivreda, iako bi BiH, uz dobru ekonomsku politiku, mogla zadovoljiti sve svoje potrebe za hranom. Apsurdno je da se bez ikakvih ograničenja uvozimo krumpir, kupus, šljivu ili jabuku, kada imamo potencijale da proizvodimo dovoljnu količinu tog voća i povrća i za vlastite potrebe i za izvoz", kazao je Lasić.
On se osvrnuo i na pokretanje inicijative Privredne komore FBiH da članstvo u Komori ponovno bude zakonski obavezno za sve gospodarske subjekte, s obzirom da je to, kako je rekao, evropska praksa.
"Želimo da Privredna komora FBiH bude legalni i legitimni predstavnik ukupnog gospodarstva pred institucijama vlasti i uprave. Mala i srednja poduzeća čine više od 90 posto ukupnog broja poduzeća u BiH i njih sada nema ko zastupati. Kada bi se ponovno uvelo obvezno članstvo došlo bi i do snižavanja izdvajanja za komorski sustav, za što sada članice plaćaju oko 8 promila od bruto plaće, a ako bi se prihvatila naša inicijativa plaćalo bi se oko 3 promila", zaključio je predsjednik Privredne komore Federacije BiH Jago Lasić.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
