Grupacija je razmatrala informaciju o uvozno-izvoznim rezultatima bezalkoholnih pića i voćnih sokova BiH u prošloj i deset mjeseci ove godine prema kojoj je u strukturi izvoza najveće učešće bilo osvježavajućih bezalkoholnih pića s dodatkom šećera 57,5 posto, vode bez dodatka šećera 26,7 i voćnih sokova 15,8 posto.
Najviše osvježavajućih bezalkoholnih pića se izvozilo u Hrvatsku, a mnogo manje u Bugarsku, Srbiju, Crnu Goru, SAD i Makedoniju. Voćni sokovi su se pretežno izvozili u Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Dansku, Makedoniju i Crnu Goru.
Lideri izvoza bili su "Sarajevski kiseljak", "Sarajevska pivara", "Planinski biser" Posušje, "Ilidžanski dijamant", "Prijedorčanka", "Vitaminika" Banja Luka, "Celvik" Tešanj, "Bihačka pivovara", "Vitinka" Zvornik.
Uvoz bezalkoholnih pića u BiH za deset mjeseci iznosio je 111,9 miliona KM ili nešto manje od uvoza ostvarenog u prošloj godini. Generalno, podaci govore da se izvoz povećava, a uvoz smanjuje u odnosu na prošlu godinu.
Direktor Sektora za privredu VTKBiH Savo Marjanac kazao je novinarima da je u okviru aktivnosti Agencije za sigurnost hrane BiH u toku izrada većeg broja pravilnika od kojih se neki odnose na više privrednih grana, a drugi na određene specifičnosti. Radi se na 11 pravilnika, a ono što je interesantno za ovu grupaciju su tri pravilnika: o osvježavajućim bezalkoholnim pićima, voćnim sokovima i prirodnoj, mineralnoj izvorskoj i stolnoj vodi.
Ovi pravilnici propisuju pod kojim uvjetima se može proizvoditi, deklarirati i drugo da bi se zaštitili pravi proizvođači, potrošači dobili kvaliteteniji proizvod i da bi se omogućio lakši plasman ovih proizvoda na inostranom tržištu.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
