Guardian
0

Istočnoevropske zemlje će platiti najveću cijenu krize u EU

FENA
Foto: AP
Foto: AP
Istočnoevropske zemlje bi zbog sve težih posljedica recesije na kraju mogle platiti mnogo veću cijenu od moćnih država čiji su bankari i finansijeri izazvali međunarodnu ekonomsku krizu, piše danas londonski "Guardian" u uredničkom komentaru.

Ističući da istočnoevropske zemlje nemaju nikakve veze sa nesmotrenim ponašanjem i promašajima u reguliranju rada banaka koji su izazvali aktuelnu krizu, list primjećuje da su "banke tih država u stranim rukama, a one su i inače relativno minorni ekonomski igrači".

Evropska unija uskoro će se naći pred ozbiljnim testom u vidu svog odnosa prema istočnom dijelu kontinenta, upozorava "Guardian" i podsjeća da je ulazak prve grupe istočnoevropskih zemalja u EU 2004. bio smatran velikom pobjedom.

"Borba tih država za oslobođenje pomogla je u podrivanju sovjetske moći i transformirala međunarodni poredak, a zapadna Evropa je zauzvrat konačno otvorila vrata i omogućila učlanjenje u Uniju", navodi list i dodaje da bi recesija mogla postati test solidarnosti za Uniju.

Opasnost po koheziju Evropske unije više je nego očigledna, naročito ako se ima u vidu činjenica da je zapadna Evropa u prošlosti istočnu Evropu najčešće ostavljala na cjedilu, zaključuje autor redakcijskog komentara u "Guardianu".

Problemi finansijskog i bankarskog sektora - u Britaniji i Sjedinjenim Državama, ali sve više i u istočnoj Evropi, danas su glavna tema i u ostalim britanskim listovima, prenosi BBC.

Dopisnik "Indipendenta" u Washingtonu izvještava da će američki predsjednik Obama večeras u obraćanju članovima oba doma Kongresa najveći dio krivice za sve težu ekonomsku krizu prebaciti na svog prethodnika Georga Busha.

Manje od mjesec dana od kako je preuzeo predsjedničku dužnost, Barack Obama je suočen sa veoma nezahvalnim zadatkom na planu odnosa sa javnošću - kako da objasni stanje u kojem se nalazi privreda, a da istovremeno pridobije povjerenje za svoj plan o dodatnom zaduživanju i ogromnom ulaganju u cilju podsticanja posustale ekonomije.

Predsjednik je dosadašnji američki budžet nazvao prevarom, budući da su knjigovođe trikovima pokušavale prikriti velika izdvajanja, poput onih za ratove u Iraku i Afganistanu, u nadi da narod to neće primijetiti.

Predviđanja o budžetskom deficitu od 1.300 milijardi dolara zato predstavljaju najgori mogući scenario, ističe novinar "Indipendenta", jer će u njih biti uključeni troškovi ratova, prirodnih katastrofa ali i prava slika o prihodima od poreza.