"Sljedeću, 2014. smatramo godinom potpunog ekonomskog oporavka i početkom snažnijeg i bržeg rasta privredne aktivnosti, većeg priliva direktnih stranih investicija i ostalih vidova novčanih sredstava kroz bankarski sektor, povećanje obima spoljnotrgovinske razmjene, te ponovno uspostavljanje stabilne ekonomije BiH", rekao je Radmanović na 18. Samitu zemalja centralne, istočne i jugoistočne Evropa u Bratislavi.
Radmanović je u obraćanju učesnicima skupa, koji je počeo jutros, poručio da BiH očekuje od zemalja EU i ostalih da više nego do sada, ulažu u privredu BiH na tržišnim kriterijumima, a ne na bazi bespovratne pomoći i donacija, kao što je to bilo u ranom postratnom periodu, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.
"Na osnovu prvih makroekonomskih pokazatelja za ovu godinu optimistično očekujemo da će do kraja godine doći do rasta spoljnotrgovinskog obima, kao i priliva najavljenih investicija, priliva novčanih sredstava na osnovu zaključenih stendbaj-aranžmana, drugih kreditnih aranžmana kod inostranih izvora finansiranja, pozitivnu stopu rasta novčane mase i deviznih rezervi", rekao je Radmanović na prvoj sesiji o temi "Strategijom rasta do postkrizne obnove".
On je naveo da se prava ekonomska ekspanzija očekuje tek u 2014. godini, i to jačanjem rasta u NJemačkoj, Austriji i Srbiji, te početkom pozitivnog rasta u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji.
"Zapravo, 2014. je godina u kojoj se očekuju prvi ozbiljniji koraci ka ponovnom povećanju ekonomske aktivnosti i privrednog rasta u BiH jačanjem izvoza i realnog sektora, te domaće tražnje, zahvaljujući jačanju zaposlenosti i inostranog priliva novca i javnih investicija", istakao je Radmanović.
Prema njegovim riječima, ekonomska stagnacija u BiH je dovela do velikih problema na tržištu rada koji se manifestuju u povećanju broja nezaposlenih, više od pola miliona nezaposlenih, i smanjenju isplaćenih plata, te manjim penzijama i drugim socijalnim davanjima.
"BiH ima izuzetno visoku stopu nezaposlenosti - prema MMF-u oko 28 odsto, a stvarna je još veća - u odnosu na evropski prosjek, ali i u odnosu na zemlje u regionu", naveo je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Govoreći o stranim investicijama, Radmanović je rekao da ohrabruje to da su u BiH u 2012. godini direktne strane investicije nastavile da rastu i nadmašile su prethodne godine.
Radmanović je istakao da je u ovoj i u narednoj godini planiran nastavak programa privatizacije kompanija u državnom vlasništvu i ulaganja u elektroenergetske i infrastrukturne projekte koji bi već u sljedećoj godini mogli donijeti značajnija strana ulaganja.
On smatra da bi učešće stranih partnera u ovim projektima u narednom periodu moglo znatno povećati direktna strana ulaganja u BiH, te postati glavni nosilac razvoja BiH.
Radmanović je naveo da je za BiH posebno važno pitanje kako globalna ekonomska kriza u EU utiče na proces proširenja EU i pristupanje zemalja regiona.
"Ekonomske posljedice krize na naše zemlje su još vidljivije: pad stranih investicija, smanjenje finansijske pomoći od EU, suspenzija pojedinih ranije odobrenih i planiranih razvojnih programa u različitim oblastima, redukcija IPA fondova...", rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Radmanović je konstatovao da se zbog izražene ekonomske, finansijske i dužničke krize u EU međunarodna pomoć i strana ulaganja u BiH smanjuju, te je nova ulaganja moguće očekivati iz rastućih ekonomija svijeta, koje nisu u recesiji, kao što su zemlje BRIKS-a, Turska i druge.
On je upozorio i da će nedostatak neophodnog novca u EU za pristupajuće zemlje usporiti proces njihovog reformisanja i pridruživanja Uniji.
Prije početka Samita, za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH upriličena je svečana ceremonija dočeka uz vojne počasti, gdje ga je dočekao predsjednik Slovačke Ivan Gašparovič.
Samit se odvijao u dvije plenarne sjednice, na kojima je, između ostalog, razgovarano o ključnim političkim, ekonomskim, socijalnim i bezbjednosnim pitanjima u Evropi, te o poboljšanju regionalne saradnje.
Za vrijeme samita u Bratislavi, predsjedavajući Predsjedništva BiH imaće više bilateralnih susreta sa šefovima država.
Samit je sinoć počeo koncertom Slovačke filharmonije, a prethodilo mu je pozdravno obraćanje domaćina Gašparoviča.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
