U tom izvještaju također se navodi da se procjena broja radnih mesta u sektoru "čiste" energije uglavnom bazira na pretjerano optimističnom očekivanju brzog prelaza s fosilnih goriva na ekološki prihvatljivije izvore kao što su vjetar, sunčeva ili hidroenergija tokom narednih decenija, prenosi Reuters.
"Možete da otvorite radna mesta u sektoru "čiste" energije, ali to će nažalost biti loše po konkurentnost u drugom sektoru", izjavio je Lomborg, direktor Centra za konsenzus u Copenhagenu i autor knjige "Skeptični ekolog" iz 1998. godine.
Kazao je da su mnoge vlade prestale da naglašavaju kako klimatske promjene predstavljaju veliku prijetnju po planetu otkad na samitu Ujedinjenih nacija (UN) 2009. godine nije dogovoren sporazum o smanjenju emisije gasova s efektom staklene bašte.
"Umjesto toga, većina svjetskih lidera okrenula se nešto prizemnijem argumentu da ulaganje u "zelenu" tehnologiju doprinosi otvaranju novih radnih mjesta, u sklopu napora za izbjegavanje povećane učestalosti suša, poplava, vala vrućina i rastućeg nivoa mora", istakao je Danac.
U studiji koju je izradio ekonomista Univerziteta u Teksasu Gurkan Gulen takođe se navodi da otvaranje radnih mjesta u sektoru "čiste" energije često zahtijeva i poveće subvencije.
"Agresivni napori za povećanje udjela tih tehnologija, iako je to očito moguće, koštat će mnogo, ali će također uvećati troškove energenata za društvo, što će negativno uticati na kupovnu moć, zaposlenost i bruto domaći proizvod", istakao je Gulen.
