{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Iako država ne mari za njih: Dijaspora godišnje u BiH šalje više od tri milijarde KM

16.10.2015. u 12:00
385
155
Iako država ne mari za njih: Dijaspora godišnje u BiH šalje više od tri milijarde KM
385
Uloga bh. dijaspore u ekonomskom razvoju BiH, perspektive, nedostaci i mogućnosti većeg ulaganja u privredni razvoj ključna su pitanja o kojima se danas raspravljalo na Okruglom stolu u okviru USAID-ove globalne sedmice dijaspore u Sarajevu.
Procjenjuje se da Bosanaca i Hercegovaca u čitavom svijetu ima blizu dva miliona. To je blizu 50 posto stanovnika ove zemlje, što BiH čini prvom u Evropi i sedmom u svijetu po udjelu iseljenika u odnosu na sveukupno stanovništvo.

Podaci kazuju da bh. dijaspora svake godine u BiH šalje više od tri milijarde KM putem novčanih doznaka i to isključivo formalnim kanalima, a pretpostavlja se da isto toliko dijaspora šalje u BiH neformalnim putem, koji se naravno ne može pratiti.

"Kada uzmemo sve te podatke i kada znamo da bh. dijaspora svake godine svoje godišnje odmore provodi uglavnom u BiH te potroši značajna finansijska sredstva, dođemo do podatka da dijaspora u ukupnom BDP-u BiH učestvuje 30 posto, što nam ukazuje da u suštini dijaspora štiti bh. ekonomiju od potpunog kolapsa", rekao je Armin Alijagić, predsjednik nevladine organizacije "Naša perspektiva", koja se bavi bh. dijasporom.

Ipak, prema istraživanjima Svjetske banke, 80 posto novčanih doznaka bh. dijaspore u našoj zemlji odvaja se na potrošnju, jer je riječ o sredstvima koja su rasparčana na male iznose. Postavlja se pitanje na koji način se može iskoristiti onih 20 posto novčanih sredstava u cilju investiranja.

"Potrebno je pronaći mehanizme kako bi se ta sredstva iskoristila na pravi način, a ovdje u onih 20 posto govorimo o 200 miliona KM", rekao je Alijagić.

Do sada ne postoje zvanični podaci koliko je bh. dijaspora nakon završetka rata investirala u BiH. Međutim, mnogo je pojedinačnih primjera i dokaza uspješne prakse gdje se pokazalo da dijaspora može biti pokretač razvoja.

Alijagić navodi nekoliko uspješnih firmi koje su pokrenule osobe iz dijaspore, a sada su važan segment bh. ekonomije.

"Problem u BiH je što mi nemamo zakona koji će na pravi način tretirati dijasporu, ne postoji strateški pristup. Međutim, investicije postoje i ovakve konferencije i okrugli stolovi trebaju potaknuti da se ti odnosi sistematiziraju", zaključuje Alijagić.

Naročit potencijal predstavljaju mladi ljudi u dijaspori koji pokreću sve više firmi u BiH koje se bave informacionim tehnologijama.

Koraci koje bi BiH trebala poduzeti prije svega su vraćanje povjerenja dijaspore, omogućavanje povoljnih kredita, olakšavanje procedure osnivanja kompanija koje bh. dijaspora može pokrenuti i još mnogo toga.

Na Okruglom stolu obratio se i novi direktor USAID-a za BiH Peter Duffy koji je istakao da je najvažnije razgovarati o investicijama.

"Dijaspora je veliki resurs za investicije i to treba iskoristiti. Konstantno komuniciramo sa dijasporom u čitavom svijetu i oni su spremni ulagati. Trebamo sve okupiti na jednom mjestu kako bismo imali bolju sistematizaciju", izjavio je Duffy.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: