Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević izjavio je danas u Sarajevu u obraćanju Bečkom ekonomskom forumu da su ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu, prvenstveno mreže autoputeva u BiH, prva na listi za privlačenje potencijalnih stranih investitora u BiH.
Zirojević je istakao da bi na taj način bio zaposlen značajan broj radne snage, te da bi se anagažovane lokalne građevinske kompanije, što bi bitno uticalo na jačanje domaćeg sektora građevinarstva.
"Ovdje treba razmisliti o koncesionim opcijama i mogućnostima ulaska u projekte javno-privatnog partnerstva... Ne smiju se zaobići manji infrastrukturni radovi u lokalnim sredinama koji treba da budu komplement velikih infrastrukturnih projekata'', naglasio je Zirojević.
On je istakao da BiH mora da radi na tome da komparativne prednosti koje ima uskladi sa slabostima, ističući da su prednosti položaj BiH kao zemlje u središtu Balkana i resursi kojima raspolaže, a slabost je saobraćajna infrastrukturna nepovezanost i unutar zemlje i sa okruženjem.
"Bez pojednostavljenja i smanjenja vremena saobraćajne komunikacije sa okruženjem BiH prijeti opasnost da bude zaobiđena'', naglasio je Zirojević i dodao da se slabost BiH ogleda i u nisko intenzivnim tehnologijama i resursno izvoznoj ekonomiji, umjesto da se okrene privlačenju investicija u nove i savremene tehnologije koje će podići stepen finalizacije proizvoda koje domaća ekonomija proizvodi i izvozi.
On je naglasio da svi nivoi vlasti u BiH moraju napraviti planove ulaganja u infrastrukturne energetske objekte, prvenstveno u izgradnju hidroenergetskih objekata čija proizvodnja treba biti izvozno orijentisana, a sa jačanjem privrede BiH biće usmjerena ka domaćem tržištu.
''Ne smijemo zaboraviti činjenicu da je trenutno iskorišteno samo 40 odsto hidropotencijala u BiH, ali isto tako da je nivo električne energije koji BiH troši mali samo zato što privreda stoji'', naglasio je Zirojević i dodao da je, osim ulaganja u velike hidroenergetske projekte, potrebno usmjeriti pažnju i ka izgradnji hidroelektrana manjeg kapaciteta koje mogu da povećaju nivo proizvodnje električne energije.
Procijenjeni potencijali za proizvodnju električne energije iz hidroizvora dva puta su veći od kapaciteta postojećih elektrana, rekao je on i dodao da su potencijali za izgradnju novih elektrana na području BiH 7.000 megavata, odnosno 30.000 gigavat-časova električne eneregije godišnje.
On je naglasio da je činjenica da domaći ulagači nemaju dovoljno investicionog potencijala da ulažu u projekte ovog tipa, tako da, naveo je on, ostaje da se kroz isticanje ove činjenice na ovakvim forumima pokušavaju privući potencijalni strani investitori.
"Ne smijemo čekati, hajde da na osnovu dokumenata i studija kojima BiH i njeni entiteti raspolažu napravimo jasan plan i krenemo prema stranim investitorima, odredimo moguće strane ulagače - velika inostrana preduzeća iz ove oblasti, zainteresovane banke, konzorcijume preduzeća. Pokušajmo ih zajednički privući'', rekao je Zirojević.
Zirojević je naglasio da treba podsticati ulaganja i u ostale obnovljive izvore energije poput mogućih vjetroparkova, i, ako je moguće, izraditi studije o ulaganju u biogorivo, istakavši, međutim, njegov lični stav da je daleko bolje te površine iskoristiti za proizvodnju zdrave organske hrane.
On je istakao da bankarski sektor, bez obzira što je najefikasniji i najstabilniji sektor u BiH zahvaljujući prisustvu stranog kapitala u njemu, ima prostora za investiranje, i to u nove oblike finansijskih institucija tipa finansijskih štedionica i zadruga koje treba da obogate i olabave ponudu dostupnog kapitala na tržištu BiH.
"Potrebno je da svim silama pokušamo privući strane investitore koji će aktivnije i u većim iznosima ulagati na tržište kapitala u BiH, na ulaganja u portfolia preduzeća koja kotiraju na berzama. Na ovaj posredna način svakako da bi pomogli jačanju privrede BiH'', naglasio je Zirojević u obraćanju Bečkom ekonomskom forumu.
Možda vas zanima
Vezani članci
Odlučeno danas u Mostaru
