{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Gubitak bankarskog sektora BiH 77,4 miliona KM

S
31.12.2010. u 08:14
0
8
Gubitak bankarskog sektora BiH 77,4 miliona KM
0
Gubitak bankarskog sektora BiH 77,4 miliona KM
Kemal Kozarić
Bankarski sektor BiH ove godine bio je stabilan, izdržao je izazove koji su bili pred njim kroz ekonomsku krizu, ali činjenica je da će biti iskazan gubitak od 77,4 miliona KM, izjavio je guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić.
"Negativni finansijski rezultat - gubitak iskazalo je 11 banaka u iznosu od 135,2 miliona KM, od toga sedam iz Federacije BiH, čiji je gubitak 99 miliona KM, i četiri banke iz Republike Srpske u iznosu od 36,2 miliona KM", rekao je Kozarić Srni.

Prema njegovim riječima, pozitivan rezultat imat će 19 banaka, koje su ostvarile dobit od 57,8 miliona KM, od toga 13 banaka u Federaciji BiH sa iskazanom dobiti od 40 miliona KM, te šest u RS sa dobiti od 17,8 miliona KM.

"Više nije problem likvidnosti bankarskog sektora, već nekvalitetni krediti - i oni trenutno iznose 9,2 posto, što jasno govori da je svaki deseti kredit problematičan i da se ne vraća uredno. Od ukupnog iznosa na stanovništvo se odnosi 6,27 milijardi KM, a na privredu 6,77 milijardi KM", pojasnio je Kozarić.

Guverner Centralne banke je istakao da je neto bilansna suma bankarskog sektora BiH za prva tri kvartala iznosila 20,43 milijarde KM, što je za 182 miliona KM ili jedan posto manje u odnosu na kraj 2009. godine.

Kozarić je ponovio da su na kraju oktobra ukupni kreditni plasmani u BiH iznosili oko 14,26 milijardi KM, što je više za 160 miliona KM u odnosu na kraj prošle godine, kada su iznosili 14,1 milijardu KM, što jasno govori da su komercijalne banke pokrenule kreditnu aktivnost i da su, iako mnogo restriktivnije i pažljivije, napravile određeni pomak.

Govoreći o naplati kredita od žiranata, on je istakao da je mišljenja da bi komercijalne banke trebalo da iscrpe sve instrumete prije nego što svoja potraživanja naplate od žiranata, na čemu su radile agencije za bankarstvo u BiH.

"Već radimo na projektu inoviranja kreditnog registra. Stavit ćemo ga u realno vrijeme, tako da će svako ko potpiše ugovor u banci biti odmah registrovan, odnosno biće unesen u registar, a ne - kako je to do sada rađeno - da bude i evidentiran u registru na kraju mjeseca", istakao je Kozarić.

Kada je riječ o ekonomskoj situaciji, Kozarić ističe da je BiH zvanično izašla iz recesije samim tim što su dva kvartala zaredom pokazala ekonomski rast, ali da je kriza još prisutna, te da će biti evidentna i u narednoj godini.

"Vratit ćemo se u pozitivnu zonu, kada je riječ o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP). Procjene su da će BDP biti 0,5 posto u ovoj godini, a blagi rast se očekuje u 2011. kada bi trebalo da bude oko tri posto. To se neće osjetiti u realnom životu, jer je do početka globalne finansijske krize BDP iznosio šest posto", smatra Kozarić.

Što se tiče devizne rezerve BiH, guverner je naveo da su one stabilne i iznose 6,4 milijardi KM, podsjećajući da je Centralna banka odbacila dio stand by aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) koji je bio namijenjen za podršku deviznim rezervama BiH, jer su one i veće za oko 200 miliona KM u odnosu na prošlu godinu.

Kozarić smatra da je aranžman BiH sa MMF-om pomogao da "fiskalne vlasti budu u kapacitetu" da završe ovu godinu, te da neće doći u pitanje bilo kakve isplate, osim nekih tehničkih stvari - privremeno finansiranje, "nova i stara vlast".

"Smatram da će se naći mehanizmi da tu ne bude problema. S druge strane, vidio sam da su oba budžeta predvidjela nove tranše, što znači da računaju sa nastavkom stenbaj-aranžmana, a to zavisi od nove vlasti. Ako ne budu opredijeljeni da nastave aranžman, moraće tražiti neke nove izvore, a moraće se smanjivati i javna potrošnje", rekao je Kozarić.

Govoreći o spoljnom dugu BiH, guverner je rekao da on ove godine iznosi 5,8 milijardi KM, u šta su uključene i tranše po osnovu aranžmana s MMF-om, povučene do 30. septembra, što je 21,7 posto BDP, a zajedno sa unutrašnjim dugom iznosi oko 32 posto BDP.

Kozarić je siguran da u narednoj godini BiH neće imati problema sa servisiranjem spoljnog duga, koji je prioritet prema Zakonu o indirektnom oporezivanju i Zakonu o fiskalnom vijeću, tako da prije svih isplata korisnicima budžeta ide servisiranje spoljnog duga.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: