Da smanji dug
0

Grčka će hitno nastaviti rasprodaju državnog udjela u preduzećima

FENA
Foto: AFP
Foto: AFP
Grčka vlada je saopćila da će hitno nastaviti s prodajom državnog udjela u nekoliko velikih preduzeća, kako bi i time smanjila svoj ogromni dug.

"Kabinet je odlučio da neodložno nastavi s prodajom udjela u telekomunikacijskom džinu OTE, Postbank, lukama u Solunu i Atini i Solunskom vodovodu s ciljem ubrzanja svog ambicioznog programa privatizacije", najavio je u ponedjeljak grčki ministar finansija George Papaconstantinou, u saopćenju izdanom nakon sjednice Kabineta koja je trajala nekoliko sati.

"Također je odlučeno da radi ubrzanja tog procesa bude formiran jedan suvereni fond, u koji bi ušao prihod od privatizacije", ukazao je Papaconstantinou.

Vlada će do juna prodati svoj preostali udio od 16 posto u OTE-u, najvećem balkanskom telekomunikacijskom operateru, dok će vladine akcije u Hellenic Postbank, lukama u Pireju i Solunu i Solunskom vodovodu biti prodane do kraja ove godine, prenijela je agencija AFP .

Vlada također planira do kraja godine prodati dio ili čak cjelokupne akcije u plinskom operateru DEPA, željezničkom operateru Trainose, organizaciji za konjske utrke ODIE i državnoj vojnoj grupaciji EAS.

Grčka vlada je bila primorana da stalno mijenja svoju strategiju privatizacije zbog sve očitijeg zapadanja domaće ekonomije u ćorsokak.

Prvobitan vladin cilj je bio da pribavi svega sedam milijardi eura do 2013., a neke od prodaja, kao što je prodaja Hellenic Postbank, bile su predviđene za kasniji period.

Atina je, međutim, sada pod pritiskom Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, koji su joj prošle godine odobrili pomoć za spašavanje od 110 milijardi eura, da pokaže rezultate obećanih reformi kako bi osigurala oslobađanje slijedeće tranše od 12 milijardi eura (17 milijardi dolara) u junu.

Nagomilani dug Grčke dostiže 340 milijardi eura i mnogi analitičari sumnjaju da će ta članica zone eura moći da ga otplaćuje bez ukazivanja dodatne pomoći po isteku sadašnjeg zajma EU-a i MMF-a u 2013.

Grčka vlada prošle godine nije ostvarila cilj smanjenja budžetskog deficita na nivo ispod 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), zbog čega je neophodno da pooštri štednju kako bi bio ispunjen cilj za deficit u 2011. od 7,5 posto BDP, navelo je ministarstvo finansija.

Dodatne mjere uključuju vanredni porez na prirodni plin i bezalkoholne napitke, smanjivanje visokih penzija, povećanje poreza na prodaju za širi krug proizvoda i veće oporezivanje luksuznih automobila, jahti i plivačkih bazena.

"Vlada je odlučna da nastavi i ubrza svoj put fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi", istaknuo je Papaconstantinou.