{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Grabovica: Za četiri projekta EP BiH 2012. je ključna godina

F
20.5.2012. u 16:34
0
2
Grabovica: Za četiri projekta EP BiH 2012. je ključna godina
0
Grabovica: Za četiri projekta EP BiH 2012. je ključna godina
Elvedin Grabovica
Četiri projekta Elektroprivrede BiH, od njih 11 iz dokumenta "Plan poslovanja 2012.-2014." u fokusu su rada za ovu godinu, kazao je u intervjuu Feni generalni direktor ove javne ustanove Elvedin Grabovica.
Riječ je o Bloku 7 Termoelektrane Tuzla, Hidroelektrani Vranduk, malim hidroelektranama na Neretvici i vjetroparku Podveležje.

Grabovica je dodao da bi dva od 11 objekata trebali ući u proizvodnju do isteka planskog perioda.

"Slijedeći poslovnu politiku koja podrazumijeva dugoročni, održivi razvoj, odgovorno ulaganje, konkurentnost i ekonomski rast, naše opredjeljenje, naši strateški ciljevi su izgradnja novih zamjenskih termokapaciteta i novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, modernizacija i restrukturiranje rudnika i reorganizacija Elektroprivrede BiH", istakao je Grabovica.

Direktora JP EPBiH pitali smo šta je s novim objektima na području Unsko-sanskog kantona - hitroelektrane "Vrhpolje" i "Čaplje" na rijeci Sani, HE "Kljajići" na rijeci Sanici, HE "Unac" na rijeci Unac i proširenje HE "Una Kostela" petim agregatom, te kako riješiti problem izgradnje HE Unac s obzirom da je riječ o području Nacionalnog parka Una.

"Prema našim procjenama, za gradnju hidroelektrana "Vrhpolje", "Čaplje", "Kljajići" i "Unac" potrebno je oko 540 miliona KM. Ova ulaganja rezultirala bi sa 490,48 GWh električne energije u toku jedne godine. Gradnja novih hidroelekrana na području USK-a značila bi energetsku nezavisnost Kantona, stabilnost elektroenergetskog sistema, sigurnije i kvalitetnije napajanje", rekao je.

Trenutno JP EPBiH upravlja s tri proizvodna postrojenja na području Kantona: HE "Una Kostela", mHE "Krušnica" i mHE "Bihać", s ukupnom instaliranom snagom od 10,7 MW.

"Toliko proizvodimo, a potrebe su daleko veće", istakao je Grabovica.

Za pokrivanje potrošnje u USK angažirani su kapaciteti od oko 100 MW. Uz efekte novih elektrana, mjerene novim satima električne energije, postoje i drugi osobito važni za lokalne zajednice.

Novi objekti znače zapošljavanje lokalnog stanovništva (posebno u toku izgradnje) i stalni prihod lokalnim zajednicama kroz nadoknade propisane zakonom, zaštitu od poplava, očuvanje sedrenih naslaga u rijeci Uni i oplemenjivanje malih voda, itd.

"O svemu ovome smo u aprilu razgovarali s predstavnicima lokalnih zajednica u USK. Trebamo njihovu podršku. Kada je riječ o HE 'Unac', u planovima razvoja u Federaciji BiH evidentan je sektorski konflikt interesa u prostoru sliva rijeke Unac i zato je potrebno pomiriti resorne razvojne planove izvršnih vlasti Federacije BiH, kantona i općina", pojasnio je.

Grabovica je dodao da je Federalnom ministarstvu prostornog uređenja upućen zahtjev za rješavanje statusa ove hidroelektrane u prostorno-planskim dokumentima FBiH, a Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH upućena je molba da se aktivno uključi u rješavanje konflikta interesa sektora energetike, prostornog uređenja i zaštite prirodnog nasljeđa u okviru projekcije korištenja vodotoka rijeke Unac.

Što se tiče izgradnje HE "Vranduk", prvi čovjek Elektroprivrede je kazao da u naredna dva mjeseca očekuje konačno rješenje.

"Nakon što je informirana o aktivnostima na pripremi izgradnje HE, Vlada FBiH je dala konkretna zaduženja Ministarstvu kulture i sporta odnosno Zavodu za zaštitu spomenika FBiH i Ministarstvu prostornog uređenja. Očekujemo da nam Ministarstvo prostornog uređenja izda Urbanističku saglasnost i da nastavimo aktivnosti i ispunjenje naših obaveza iz Odluke Vlade FBiH o proglašenju javnog interesa i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH. Naš zadatak je poštivanje svih uslova i mjera definiranih u dozvolama, saglasnostima i elaboratima i drugim aktima prije i u toku provođenja projekta", kazao je Grabovica.

Kada je u pitanju mogućnost zapošljavanja stotinu rudara u Rudarsko-metalurškom kombinatu Zenica, Grabovica je kazao da je stav menadžmenta jasan.

"Utvrđivanje potreba i planiranje zapošljavanja je zadatak menadžmenta Rudnika. Nemamo ništa protiv zapošljavanja ne samo stotinu rudara, može to biti i daleko više ukoliko neće generisati nove gubitke i ukoliko se mogu osigurati sredstva za stabilna primanja tih ljudi. Odluke o novim zapošljavanjima moraju imati ekonomski osnov", kazao je Grabovica.

Direktor Elektroprivrede BiH je naglasio da je u 2011. ostvaren najveći otkup uglja u poslijeratnom periodu.

"Taj maksimalni otkup pratila je i maksimalna cijena ovog energenta po toni. To je bio rezultat naše poslovne politike koja podrazumijeva stimuliranje proizvodnje u rudnicima i kroz finansijsku stimulaciju koja ne znači samo povećanje cijene uglja već intenzivna ulaganja u novu opremu i humaniziranje rada prvenstveno proizvodnih radnika", kazao je.

Osvrćući se na pitanje restruktuiranja rudnika i njihove dokapitalizacije, te položaja rudara, Grabovica je podsjetio kako je program dokapitalizacije rudnika u sastavu Koncerna vrijedan 204 miliona KM.

"To je iznos planiranih ulaganja u svih sedam rudnika. Do imenovanja ove Uprave u rudnike je uloženo samo 12 miliona KM. Za godinu dana koliko sam na čelu kompanije, vrijednost ulaganja je 60 miliona, a u procesu nabavke su projekti vrijedni 70 miliona KM. U narednom periodu intenzivirat ćemo aktivnosti na realizaciji investicija iz programa dokapitalizacije, posebno nabavke opreme za ličnu i kolektivnu sigurnost u rudnicima. S novim ulaganjima dajemo doprinos povećanju humanizacije rada ali i uslove za povećanje proizvodnje, sa čime se stvaraju i pretpostavke za povećanje rudarskih primanja. Aktivnosti na poboljšanju rada u rudnicima odvijaju se, nazvaću tako, na dva kolosijeka ili dva terena. Taj drugi se često zanemaruje, a odnosi se na saniranje gubitaka. Sa oko 60 miliona koliko smo "naslijedili", gubici su smanjeni na 40 miliona. Ulagati za napredak, investirati i u isto vrijeme boriti se s gubicima težak je zadatak. Sve ove naše aktivnosti u funkciji su poboljšanja položaja rudara", pojasnio je.

Grabovica je dodao da su ispunjena obećanja data za topli obrok i regres i oni su izjednačeni s iznosima u JP EPBiH. Topli obrok u rudnicima i JP je 15 KM dnevno. Iznos regresa je 907 KM.

U intervjuu Feni direktor EPBiH objasnio je dokle se stiglo s formiranjem zajedničkih timova s JP Elektroprivredom HZHB u oblasti trgovine električnom energijom, distributivne djelatnosti, kapitalnih investicija i tima za zajednički nastup dviju kompanija prema regulatorima – FERK-u i DERK-u te Elektroprijenosu BiH.

"U martu ove godine održana je prva zajednička sjednica uprava JP EPBiH i JP EPHZHB i značila je pozitivan iskorak u unapređenju međusobnih odnosa i uspješnijem funkcioniranju obje kompanije. Realizacija dogovorenih aktivnosti trebalo bi da doprinese kvalitetnijem prevazilaženju poteškoća s kojima se obje kompanije susreću u svom djelovanju. To se prvenstveno odnosi na razmjenu informacija, bolju saradnju u oblastima gdje ona već postoji te na mogućnost zajedničkog djelovanja na područjima koja su od obostranog interesa. Međutim, ne smijemo zaboraviti da su ove dvije kompanije istovremeno i konkurencija jedna drugoj u djelatnostima u kojima je zakonom uvedena konkurencija. Ono što je dobro je da su otvoreni putevi za komunikaciju, da ljudi razmjenjuju informacije, da nema 'zadrške', dakle učinjen je određeni pomak što je samo po sebi dobro", rekao je.

Podsjetio je i da će u petak, 25. maja biti održana i prva zajednička sjednica uprava JP EPBiH i Elektroprivrede RS.

"Sjednice su naša inicijativa i predstavljaju prve korake u uspostavljanju novih oblika saradnje", kazao je Grabovica.

Prvi čovjek Elektroprivrede BiH osvrnuo se i na kapacitete i potencijale za izvoz električne energije.

"Osiguravanje nužnih pretpostavki za gradnju novih kapaciteta, održavanje postojećih uz primjenu novih tehnologija, potrebe zadovoljavanja energetske efikasnosti, svjetskih standarda i legislative, posebno evropske, razvoj i pretpostavki za konkurentnost na tržištu, samo su neki od bitnih uslova za brendiranje električne energije. Bez njihovog osiguravanja u skorije vrijeme bit će nemoguće voditi konkurentsku bitku na tržištu. Na bh. prostorima posljednja veća hidroelektrana, HE "Višegrad", puštena je u pogon krajem 80-tih godina - sada u vlasništvu Elektroprivrede RS. Krajem 80-tih izgrađen je i posljednji termo-blok, blok 7 (230 MW) u Termoelektrani 'Kakanj'", istakao je.

Na koncu, Grabovica je rekao da EPBiH ne namjerava istupati prema Regulatornoj agenciji za električnu energiju (FERK) sa zahtjevima za povećanje cijena struje, "izuzev ako ne dođe do promjena elemenata koji značajno utiču na troškove JP EPBiH".

"Tu se prvenstveno misli na cijenu uglja i naknade i doprinose na nivou općina, kantona i Federacije", kazao je generalni direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica u intervjuu Feni.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: