biznis
0

Gavran: Statistički nepotvrđena recesija je sasvim realno moguća

FENA
Igor Gavran (Foto: Feđa Krvavac/Arhiv/Klix.ba)
Igor Gavran (Foto: Feđa Krvavac/Arhiv/Klix.ba)
Trend vanjskotrgovinske razmjene BiH koji traje dugi niz godina i dovodi do velikog siromašenja države, nastavljen je i u ovoj godini. Do kraja 2012. statistički možemo očekivati bolju situaciju, ali stvarno ćemo imati veću stagnaciju bh. privrede, a i statistički nepotvrđena recesija je savim realno moguća.

Rekao je to danas na konferenciji za novinare u Sarajevu projekt menadžer u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTKBiH) Igor Gavran, govoreći o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH u periodu januar - juli ove godine.

Gavran je kazao da su statsitički pokazatelji, kada je riječ vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH, u uvom trenutku nešto povoljniji nego što su bili u prvom kvartalu, jer je pad izvoza smanjen, a došlo je i do određenog pada uvoza. Međutim, to situaciju u privredi ne čini boljom.

I ukupna pokrivenost uvoza izvozom, iako veća nego u prethodnim godinama, kako je dodao, svakako nije nešto čime BiH može biti zadovoljna.

  • Kada pogledamo vodeća izvozna tržišta, vidimo da smo uspješni tamo gdje smo i ranije bili i da raste učešće tih tržišta u našoj ukupnoj razmjeni. Prije svega to je Njemačka, dok, kada je riječ o nekim drugim tržištima, poput Hrvatske, gdje je isto ekonomska situacija loša, tu ostvarujemo smanjenje izvoza. Na ostalim tržištima stanje je uglavnom s nekim manjim promjenama, osim tržišta Srbije, gdje je zabilježen drastičan pad izvoza (električna energija, koks). Značajan pad izvoza je zabilježen i u Crnu Goru, dok su povećanja evidentna na tržišta Turske, Rumunije i još nekih zemalja, rekao je Gavran.

Govorećo o uvozu, on je naglasio da je deficit i dalje veliki problem BiH te je dodao da je BiH značajno povećala uvoz iz Njemačke.

Što se tiče ukupnog uvoza, prema Gavranovim riječima, povećan je uvoz sirove nafte za preradu i najveći dio deficita BiH se upravo odnosi na naftu i naftne dertivate

Kako je rekao, lista izvoznih proizvoda BiH je skoro identična godinama, a i dalje je nastavljen pad izvoza električne energije, koksa, polukoksa, glinice, dok je kod uvoza zabilježen rast, i tu je jedino smanjen uvoz kamenog uglja, što, ustvari, samo znači smanjenje prerade u koksari u Lukavcu.

Gavran je dodao i to da da će Izlaskom Hrvatske iz CEFTA-e i njenim ulaskom u EU, CEFTA dobiti drugorazredni značaj za BiH i da će trgovina BiH još značajnije biti usmjerena na područje EU.

Istaknuo je i da smanjenje uvoza BiH iz SAD-a ne znači da je BiH postala konkurentnijam, već da je domaća prerada smanjena.